Ove države traže osnivanje fonda koji će ih osigurati i zaštititi od "istrebljenja", nakon upozorenja u UN-ovim izvještajima da će zbog porasta nivoa mora mnoge od ovih država biti nenastanjive, piše "Telegraph".
Istraživanje o utjecaju klimatskih promjena na Karibima upozorava da bi se nivo mora mogao povećati za dva metra do kraja 21. stoljeća ukoliko se globalno zagrijavanje nastavi. Povećan je i rizik od uragana i olujnih talasa.
Prema istraživanju Univerziteta Oxford, to bi moglo značiti da će oko 260.000 ljudi biti primorano na evakuaciju sa otoka, jedan milion ljudi će biti u opasnosti od poplava, a milijarde dolara od turizma bi mogle biti izgubljene svake godine.
U Cancunu u Meksiku su se sastali predstavnici 194 nacije kako bi sudjelovali u razgovorima o globalnom zagrijavanju koje organizuje UN. Male otočke države su zatražile oštrije mjere kako bi se zaustavile klimatske promjene.
Antonio Lima, potpredsjednik Asocijacije malih otočkih država (AOSIS), je potvrdio da će mnoge od tih država potpuno nestati zbog povećanja nivoa mora. On je rekao da bi stanovnici otoka Kiribati, Tuvalu, Cook, Marshall i Maldivi među prvim mogli izgubiti ovu bitku.
"Mi smo prve ugrožene ljudske vrste u 21. stoljeću. U opasnosti smo da budemo istrebljeni. Ne želimo biti žrtvovani. Želimo preživjeti, a da bismo to uspjeli, potrebna je solidarnost onih koji mogu učiniti nešto što će utjecati na klimatske promjene", rekao je Lima.
Osim što pozivaju na smanjenje emisije štetnih gasova, kako bi se zaustavilo globalno zagrijavanje, male otočke države žele i osnivanje globalnog osiguravajućeg fonda koji će pomoći ugroženim državama da se nose sa klimatskim promjenama.
Siromašne države bi mogle odvajati novac godišnje, ali bi veći dio novca trebale obezbijediti bogate države,. Poput običnog osiguravajućeg fonda, novac bi bio investiran privatno tako da bi milijarde eura bile dostupne u slučaju krize.
Fond bi isplaćivao svotu novca u odnosu na štetu, a bio bi dostupan samo državama koje su najviše pogođene utjecajima globalnog zagrijavanja i koje se same ne mogu zaštititi. Prvo bi se trebale poduzeti neke preventivne mjere, kao što je izgradnja obalnih barijera, tako da bi novac bio korišten samo u ekstremno teškim situacijama.
Isplata osiguranja bi mogla pomoći državama da plate zemljište za svoj novi dom, ukoliko ih povećanje nivoa mora prisili da napuste svoja ognjišta. Novac bi mogao biti korišten za sanaciju aerodroma, cesta, hotela i slično.
Grupa koju čini više od četrdeset država tvrdi da bi fond pomogao državama, ali ih i motivisao da poduzmu preventivne mjere. Prema njihovim riječima, osnivanje fonda bi bilo mnogo jeftinije od čišćenja zemalja koje su nezaštićene.
Prethodno je na Univerzitetu u Oxfordu održan sastanak na kome je utvrđen način rada osiguravajućeg fonda. Sastanku su prisustvovali predstavnici država, akademici i predstavnici industrije osiguranja.
Zvaničnici Velike Britanije su rekli da je prerano da osiguravajući fond bude dio globalnog dogovora o klimatskim promjenama. Oni su se složili da bi UN trebao provesti istragu kako bi se fond mogao uključiti u globalni dogovor, ukoliko zaista bude potrebe za tim.
Asad Rehman, član organizacije "Friends Of Earth International", rekao je da bogate države imaju obavezu i odgovornost da zaštite siromašne od utjecaja klimatskih promjena.
"Bogate zemlje su najveći uzročnici klimatskih promjena, uključujući i Veliku Britaniju. One moraju obezbijediti novac za zemlje u razvoju, kako bi se prilagodile utjecajima klimatskih promjena, uključujući povećanje nivoa mora, koje će imati razarajući efekat na zajednice širom svijeta. Trebaju se fokusirati na to da će izgubiti turistička odmarališta i plaže, te da će klimatske promjene život učiniti nemogućim, uništit će živote, porodice i domove", dodao je Rehman.
Vođa istraživanja, dr. Murray Simpson, rekao je da će oko 300 turističkih destinacija biti uništeno i da će stotine hiljada ljudi biti raseljeno.
