Četvorica vodećih optuženika proglašeni su krivim za ubistva i druge optužbe, od kojih je svaki dobio kazne dugačke hiljade godina zbog napada na četiri prepuna putnička voza koji su se kretali ka Madridu iz kvartova radničke klase tokom jutarnje špice 11. marta 2004., javio je AP.
Tužioci su tražili kazne zatvora do 38.976 godina za svakog od osam vodećih optuženih - po 30 godina za svaku osobu ubijenu u napadu, 18 godina za svaku ranjenu plus po četiri za ostale optužbe u vezi s terorizmom. Najviše vremena koliko mogu provesti u zatvoru iznosi, međutim, 40 godina. Španija nema smrtne kazne ni doživotne robije.
Dvadeset osam ljudi je optuženo za napad koji je ostao u španskom kolektivnom pamćenju i postao poznat jednostavno kao 11-M, nalik na 9/11 u Sjedinjenim Državama. Četrnaest ostalih ljudi proglašeno je krivim po manjim optužbama kao što su pripadnost terorističkoj grupi. Sedmorica ostalih osumnjičenika oslobođeni su svih optužbi.
Navodni organizatoir Rabei Oman, 35-godišnji Egipćanin optužen je za predlaganje tokom prisluškivanog telefonskog razgovora, napada u kojima je ubijena 191 osoba i ranjeno je više od 1.800. Osman je bio u Italiji u zatvoru pod drugim optužbama vezanim za terorizam i planirao je posmatrati današnje suđenje putem videolinka.
Sudija Javier Gomez Bermudez pročitao je presude u prepunoj sudnici, s naoružanim policajcima, psima istreniranim za traženje bombi i stražarima van zgrade.
Većina osumnjičenih su mladi muškarci sjevernoafričkog porijekla optuženi da su djelovali po osnovi odanosti al-Qaidi i u osveti zbog prisustva španskih trupa u Iraku i Afganistanu iako španski istražitelji tvrde da su oni to učinili bez direktnog naređenja ili finansiranja terorističke mreže Osame bin Ladena.
Među optuženima - čije je petomjesečno suđenje završeno u julu - također su devetorica Španaca, uključujući jednu ženu optuženu za snabdijevanje ukradenim dinamitom korištenim u nizu brzih eksplozija. Svih 28 optuženih izjasnilo se nevinim.
Sedam osumnjičenih vođa napada - uključujući operativnog šefa i ideologa - raznijelo se u skloništu u Madridu tri sedmice nakon masakra dok su im se specijalne snage primicale nakon što su pratile njihove razgovore putem mobitela.
Konzervativci koji su tada bili na vlasti prvobitno su optužili baskijske separatiste, čak i pored toga što su se pojavili dokazi o umiješanosti islamista. To je dovelo do optužbi o zataškavanju kako bi se odvukla pažnja javnosti od vladine podrške iračkom ratu, i do izbornog poraza tri dana kasnije vladajućih konzervativaca od opozicionih socijalista.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
