Ekonomske vijesti sa svih strana svijeta su gotovo u pravilu loše - od rasta stope nezaposlenosti u Sjedinjenim Državama do pada japanskog izvoza i upozorenja kineskih zvaničnika da će veliki broj tvornica morati da se zatvori zbog smanjenog interesa za kinesku robu.
Čini se kao da je bilo jučer kada nafte nije bilo dovoljno na tržištu, kada je prijetila nestašica hrane a cijene energenata i usluga skakale nebu pod oblake. Sada, zbog recesije, cijene padaju, globalni kreditni sistem jedva diše, a prijetnju više ne predstavlja inflacija nego deflacija.
Istovremeno, piše Financial Times, zbog ogromnog pada cijene nafte nestao je osmijeh s lica autoritarnih lidera, poput ruskoga premijera Vladimira Putina i venecuelanskog predsjednika Huge Chaveza.
Taođer se ističe da je, zbog cijene nafte, ruski budžet, koji je donedavno bio u velikom plusu, sada u minusu. Ta nova finansijska slabost Rusije mogla bi oslabiti moć Vladimira Putina, bilo da ostane na položaju premijera ili se vrati u predsjedničku fotelju.
Na nedavnome ekonomskom samitu u Washingtonu Rusija je gotovo sve vrijeme šutjela. Kontrast u odnosu na nastup Kine nije mogao biti veći.
Peking je, za razliku od Moskve, shvatio da će dodatno poštovanje međunarodnih pravila i zauzimanje istaknutijeg položaja u institucijama biti i u njegovom interesu.
List primjećuje i da se dostizanje rekordne cijene nafte proteklog ljeta podudarilo s ruskom vojnom akcijom u Gruziji. Samouvjerenost koju je Rusija tada pokazala sada izgleda kao daleka prošlost.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
