Svijet
0

Londonska štampa o protestima u Beogradu

FENA
Foto: AP
Foto: AP
Svi britanski dnevni listovi se u opširnim člancima, propraćenim fotografijama nereda na ulicama Beograda, osvrću na sinoćnji miting podrške bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću na Trgu Republike.

Štampa navodi da su skup organizirale, kako navode, "ultradesničarske snage" čiji je utjecaj na političkoj sceni Srbije, međutim, svakim danom sve slabiji.

Guardian piše da se vlada premijera Mirka Cvetkovića u Beogradu suočila s najvećim političkim tenzijama od februara mjeseca i protesta protiv nezavisnosti Kosova. List navodi da je, kako ocjenjuje, "mlak odziv" pristalica nacionalističkih partija i pokreta bio znatno ispod procjene američke ambasade u Beogradu , koja je predvidela da će na mitingu biti čak 100.000 učesnika.

Sve ukazuje na to da utjecaj tvrde, desničarske garniture, koja je Srbiju držala u šaci posljednjih dvadeset godina polako slabi, ocjenjuje Guardian, ali je uprkos tome vlast proevropski orijentiranog predsjednika Borisa Tadića veoma krhka.

Prozapadne snage u Srbiji, naime, mogu da likuju zbog malog broja učesnika sinoćnjih demonstracija, ali se ne smije zaboraviti da je prethodnik Boris Tadića - proevropski premijer Zoran Đinđić - ubijen u atentatu 2003. godine, a da su Tadiću, uz brojne druge prijetnje, i predstavnici opozicione nacionalističke Srpske radikalne stranke nedavno otvoreno poručili da bi ga mogla snaći ista sudbina, navodi Guardian.

Financial Times piše da je, kako navodi, "Mitingu za Karadžića" u centru Beograda prisustvovalo svega 11.000 ljudi - deset puta manje nego što su organizatori najavljivali, ali da se on svejedno završio nasiljem i sukobima.

Slab odziv pristalica desničarskih partija i pokreta, ocjenjuje ovaj list, kod posmatrača je probudio nade da se politička klima u Srbiji promijenila i da većina građana sada podržava proevropsku vladu predsjednika Tadića.

List ocjenjuje i da su govornici na bini tokom protesta u Beogradu, kako se činilo, više pažnje posvetili Kosovu nego samom Radovanu Karadžiću, ali da sam skup, uprkos incidentima, nije bio nimalo nalik "masovnom nacionalističkom divljanju" iz februara, tokom kojeg je zapaljena i zgrada američke ambasade u ulici Kneza Miloša, ocjenuje FT.

Times, s druge strane, piše da se Beograd, po svemu sudeći, dobro pripremio za "odbranu" od hiljada nacionalista koji su na protest protiv izručenja Radovana Karadžića Haagu dovedeni autobusima iz svih krajeva Srbije i Republike Srpske.

List navodi da je uprkos najavama "gandijevskog" protesta od strane radikala, stotinak huligana - navodno, navijača FK Crvena zvezda - koji su nosili transparente sa natpisima "Sve ćemo vas pobiti" počelo da baca kamenice i baklje u pravcu policije, i da je centar Beograda tokom tuče koja je uslijedila za nekoliko minuta praktično uništen.

Bivši lider bosanskih Srba, po svemu sudeći, ostaje nepokolebljiv u namjeri da se odbrani od optužbi za genocid i ratne zločine, navodi Times i citira riječi Luke Karadžića, Radovanovog brata , koji je izjavio da je taj haški optuženik "ponosan na rezultate svoje vladavine Republikom Srpskom devedesteih godina" kada je, kako kaže Luka Karadžić, "samo želio da pomogne ljudima svih vjera".

"A to je nastavio da čini", citira Times Luku Karadžića, "i kada je kasnije počeo da se predstavlja kao iscjelitelj Dragan Dabić."

Svi listovi navode i da je uprkos riješenosti vlade Borisa Tadića da ubrza evropske integracije jučer izostala podrška Evropske unije Beogradu u vidu odmirzavanja trgovinskog sporazuma sa Srbijom.

Štampa povlači i paralele između desničarskih protesta u Beogradu i presude donesene protiv sedmorice bosanskih Srba u Sarajevu zbog genocida u Srebrenici 1995. godine.

Independent navodi da je u istom danu kada su, nakon suđenja koje je trajalo pune dvije godine, sedmorici bosanskih Srba optuženih za masakr srebreničkih Bošnjaka u julu 1995. u Sarajevu izrečene kazne u trajanju od 38 do 42 godine zatvora, u Beogradu oko, kako procjenjuje, 25 hiljada ljudi demonstriralo u znak podrške njihovom naredbodavcu i strategu srebreničkog masakra - Radovanu Karadžiću.

Sada je red na Karadžića, piše Independent, da se nakon 13 godina skrivanja nađe pred Haškim tribunalom, i suoči sa sličnim optužbama.