Otkako mu je počeo predsjednički mandat u augustu 2005., Ahmadinejad je javno dovodio u sumnju historijske dimenzije holokausata i zalagao se za brisanje Izraela s mape svijeta - izazivajući široke međunarodne osude.
Reformistički, pa čak i konzervativni krugovi kritizirali su predsjednika tvrdeći da takve izjave jednostavno guraju Iran u međunarodnu izolaciju.
"Što se toga pitanja tiče, postoje izvjesna neslaganja oko njega, ali to nije pitanje koje se nas tiče", citirtale su novine Larijanijevu izjavu, prenosi DPA.
Larijani, koji predvodi novu konzervativnu frakciju u parlamentu kritičnu prema predsjednikovoj politici, izjavio je da je "žalosno" što se holokaust desio, ali da je također žalosno da je ocjena te teme postala tabu.
Od islamnske revolucije iz 1979. Iran nije priznao Izrael kao suverenu državu i umjesto toga je nazivao jevrejsku državu "cionističkim režimom".
Napetosti su dostigle vrhunac posljednjih godina kada je Ahmadinejad započeo svoje antiizraelske tirade, nazivajući holokaust "bajkom".
Teheran je također bio domaćin konferencije o holokaustu u decembru 2006. kojoj su prisustvovale poznate antisemitske i neonacističke ličnosti.
