Svijet
0

Kurdistan planira referendum o nezavisnosti

FENA
Foto: EPA
Foto: EPA
Predsjednik iračke autonomne regije Kurdistan izjavio je za BBC kako namjerava održati referendum o nezavisnosti u roku od nekoliko mjeseci.

Massoud Barzani izjavio je da je Irak već praktično podijeljena zemlja.

Kazao je da je, iako Kurdi trebaju igrati ulogu u rješenju političke krize u zemlji, nezavisnost njihovo prirodno pravo.

Irački parlament, u međuvremenu, sastao se prvi put od aprilskih izbora u jeku najteže pobune u zemlji.

Parlament je suočen sa zadatkom stvaranja vlade nacionalnog jedinstva koja bi se bavila eskalirajućom političkom krizom.

Velike površine sjevernog Iraka sada su u rukama sunitskih pobunjenika, među kojima su i militanti iz Islamske države Iraka i Levanta (ISIL) koji su proglasili islamski kalifat na svojim novoosvojenim teritorijama.

U prošlom su mjesecu brojni irački vojnici pobjegli iz gradova na sjeveru suočeni s naglim napredovanjem pobunjenika ISIL-a, omogućujući Kurdima da uđu u ranije sporne regije, kao što je naftom bogata regija Kirkuka.

"Sve što se dešava odnedavno dokazuje da je pravo Kurdistana da ostvari nezavisnost", izjavio je Barzani.

"Od sada mi nećemo kriti da je to naš cilj. Irak je sada praktično podijeljen. Trebamo li ostati u ovoj tragičnoj situaciji u koj se zemlja trenutno nalazi? Nismo mi ti koji će odlučiti o nezavisnosti. To je narod. Održat ćemo referendum, i to je pitanje mjesec", izjavio je Barzani.

Nastojanja na kurdskoj nezavisnosti podržao je tokom vikenda izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je izjavio da je to nužna reakcija na napredovanja koja je nedavno ostvario ISIL.

Kurdi dugo pokušavaju stvoriti nezavisnu državu, ali oni ostaju podijeljeni između Sirije i Turske, Irana i Iraka.

Međunarodna zajednica, uključujući SAD i susjednu Tursku, i dalje se protivi podijeli Iraka.

Dopisnik BBC-ja iz Bagdada, Andrew Hosken, navodi da će prva odluka s kojom će se suočiti većinski šiitska vlada kada se parlament ponovo sastane u utorak biti da li da smijeni premijera Nourija al-Malikija, koga kritičari optužuju za podgrijavanje sektaških napetosti tokom osam godina na vlasti.