To su, nažalost, gotovo svakodnevni prizori iz političkog života u Evropi. Čelnici, ponekada i na najvišem nivou državne vlasti, ispituju se zbog navoda o korupciji, sumnjivoj etici ili o ilegalnom finansiranju svojih stranaka. Više od deset mjeseci uoči održavanja izbora za Evropski parlament 25. maja 2014., takvi prizori u Francuskoj, Italiji i Španiji podgrijavaju nepovjerenje javnosti u političare i škode demokratiji, piše Le Monde.
Same optužbe ukazuju, ipak, na stanje italijanskog političkog sistema, koji je u rasulu. Vrhovni sud Italije potvrdio je 1. augusta presudu od četiri godine zatvora za Silvija Berlusconija.
Zahvaljujući zakonu o amnestiji iz 2006. godine, Il Cavaliere, kako je popularni nadimak Berlusconija, imat će smanjenje kazne od godinu dana, a zahvaljujući njegovoj dobi od 76 godina kaznu neće provesti iza rešetaka.
U Španiji, u kojoj je monarhija uzdrmana skandalima, čelnik vlade morao je održati ponižavajući govor u parlamentu 1. augusta. Premijer Mariano Rajoy, odlučnim je glasom ali neuvjerljivo negirao sve optužbe za neregularno finansiranje njegove Narodne stranke od bivšeg šefa trezora Luisa Barcenasa, koji je u zatvoru od kraja juna zbog utaje poreza.
I Francuska, nažalost, ne pruža ljepšu sliku, zahvaljajući svakodnevnim aferama, na raznim poljima i u raznim obimima, koje potresaju u desnicu i ljevicu.
U Evropi koju potresa kriza, pesimizam se brzo povećva širom koninenta iz dana u dan, a to što se desilo u Italiji, Španiji i Francuskoj, da se ne spominju Rumunija i Bugarska, pruža katastrofalne impresije o tim demokratijama.
U maju je anketa Ipsosa među 6.198 Evropljana pokazala alarmantne brojke. Na pitanje ko nudi konstruktivna rješenja za bavljenje krizom, samo 21 posto ispitanika u Francuskoj navelo je "vlast", 19 posto u Španiji i 15 posto u Italiji - nasuprot 45 posto u Njemačkoj. Ukoliko se takva mračna politička atmosfera u tim zemljama nastavi, postoje strahovanja da će populisti imati nagli rast podrške glasača na izborima u maju 2014. godine, piše Le Monde.