"Nisam našao u tekstu Ugovora iz Nice pravnu zabranu za neko buduće proširenje. Ostalo je stvar političke procjene zemalja članica može li se nastaviti s proširenjem, ali pravno gledajući, Ugovor iz Nice nije zapreka za daljnje proširenje", rekao je Laitenberger na konferenciji za novinare odgovarajući na upit može li Hrvatska ući u EU u slučaju da Lisabonski ugovor ne stupi na snagu.
Nakon što su Irci na referendum odbacili Lisabonski ugovor, nekoliko evropskih čelnika, među njima, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel, izjavilo je da ne može biti novog proširenja bez reformi europskih institucija.
Te izjave se u diplomatskim krugovima tumače kao pritisak na one zemlje članice koje još nisu ratificirale Lisabonski ugovor da to učine, a ne kao prijetnja kandidatskim zemljama.
Iz Evropske komisije naglašavaju da će nastaviti rad u vezi s pristupnim pregovorima, a da će se paralelno raditi na tome kako bi se našlo rješenje da Lisabonski ugovor stupi na snagu barem do izbora za Evropski parlament u junu sljedeće godine.
U krajnjem slučaju ako Hrvatska, kako se predviđa, završi pregovore do jeseni sljedeće godine, a da u tome trenutku još bude na snazi Ugovor iz Nice, moguće je u taj temeljni dokument unijeti odredbe kako bi se EU-a prilagodila još jednom proširenju.
Prema pravilima EU-a, promjene u Ugovoru dogovaraju se na međuvladinoj konferenciji zemalja članica, a pristupni pregovori s kandidatskim zemljama vode se upravo okviru međuvladinih konferencija, objašnjava izvor iz Evropske komisije.
Čelnici EU-a pozvali su na samitu prošle sedmice na nastavak procesa ratifikacije Lisabonskog ugovora.
U slučaju da se taj ugovor ratificira u 26 zemalja članica, spekulira se da bi u tom slučaju bilo lakše tražiti od Irske da raspiše novi referendum o Lisabonskom ugovoru, kojemu bi se eventualno dodala deklaracija, kojom bi se mogla umiriti irska javnost i koja bi pružila opravdanje irskoj vladi za raspisivanje novog referendumu.
