Ovaj skromni Argentinac konzervativnih stavova rođen je 17. decembra 1936. godine i dijete je talijanskih roditelja. Njegov otac Mario bio je radnik na željeznici, a majka Regina domaćica.
Bio je jedno od petero djece u porodici, te pohađao Filozofski i teološki fakultet u San Miguelu. Bio je profesor teologije, a 1992. je postao biskup Buenos Airesa, te 1998. nadbiskup. Živio je u skromnom stanu izvan glavnog grada Argentine, sam je kuhao, a vikende provodio u samoći. Često je posjećivao siromašne i putovao pješice.
Skroman i u službi vjernika
- juna 1992. godine primio je u katedrali u Buenos Airesu biskupski red po rukama kardinala Antonija Quarracina, da bi 28. februara 1998. godine nakon smrti kardinala Qarracina postao nadbiskup.
Otkako je proglašen nadbiskupom odlučio je da ne kupuje novu odjeću, već je nosio onu koju su mu davali prethodni kardinali. Često je putovao autobusom, a kad je dolazio u Rim išao je ekonomskom klasom.
Blaženi Ivan Pavao II imenovao ga je kardinalom na konzistoriju 21. februara 2001. godine, a naslovna mu je crkva bila Crkva Sv. Roberta Bellarmina. Bio je član Komisije za Latinsku Ameriku, Vijeća za porodicu, Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, te Kongregacije za ustanove posvećenog života.
Zalagao se za osnivanje novih parohija i pokretao inicijative za nove pastoralne programe, kao što je Komisija za razvode brakova.
Koautorica Bergoglijeve biografije Francesca Ambrogetti opisuje ga kao umjerenu osobu koja se drži podalje od medijske pažnje, a duboko je zabrinuta zbog socijalne nejednakosti u Latinskoj Americi i drugim dijelovima svijeta.
Zagovaratelj je konzervativnih stavova Katoličke crkve, te se oštro protivi abortusu, brakovima homoseksualaca, eutanaziji i kontracepciji. Nakon što je 2010. godine Argentina legalizovala istospolne brakove Bergoglio je vlastima poslao pismeni protest u kojem ih upozorava da će takav potez "ozbiljno ugroziti porodicu". U svom negodovanju je naveo i da se istospolnim brakovima djeca lišavaju odrastanja kakvo im je Bog namijenio dajući im oca i majku.
Bio na udaru vlasti u Argentini
Papa Franjo nije bio omiljen među predstavnicima vlasti u svojoj zemlji. Kao nadbiskup je bio zagovornik dijaloga. Upravo zbog ove činjenice nekoliko puta je bio na udaru tamošnje vlade i predsjednice Cristine Fernandez.
Tokom posljednjih nekoliko godina njegove nadbiskupske službe, predstavnici državnih vlasti nisu bili prisutni na crkvenim formalnim događajima, izbjegavajući na taj način kardinala Bergoglija zbog njegovih propovijedi, koje su uglavnom usmjerene na zloupotrebu autoriteta tamošnje vlade, korupciju i društvenu nejednakost u Argentini.
Argentinska vlada je vijest o ustoličenju Franje kao novog pape primila sa nelagodom, a državna televizija dala je malo prostora samom činu imenovanja argentinskog nadbiskupa na mjesto pape.
Živi sa jednim plućnim krilom
Papa Franjo nije poseban samo po tome što je prvi s takvim imenom i prvi Južnoamerikanac na toj dužnosti, nego ima i samo jedno plućno krilo.
Papi je u mladosti odstranjeno plućno krilo vjerovatno zbog neke teže infekcije. U to doba, danas uobičajeno liječenje antibioticima nije bilo svima dostupno i kako bi se pacijenti zaštitili od daljnjeg širenja infekcije liječnici su odstranjivali dio pluća.
Odmah po izboru za vrhovnog poglavara Katoličke crkve, papa Franjo je pokazao svoju skromnost i odlučnost. Naime, nakon što je po proglašenju odveden u Sobu suza, u kojoj je trebao obući bijelu papinsku odjeću i staviti zlatni križ oko vrata, Jorge Mario Bergoglio je odbio to učiniti.
Nakon što mu je voditelj liturgijskih slavlja Guido Marini u Sobi suza pomogao da se obuče, pokušao mu je staviti crveni plašt od baršuna i zlatni križ.
No, papa Franjo je to odlučno odbio i zamalo se posvađao sa Marinijem. "Taj vi sebi stavite. Ja ću zadržati svoj željezni koji imam otkako sam postao biskup", kazao je papa Franjo nakon izbora.
Aktivan je na društvenoj mreži Twitter na kojoj ima 6,2 miliona fanova. Bosna i Hercegovina mu je 11. zemlja koju pohodi kao papa. Do sada je na pastoralnom pohodu boravio u Brazilu, Izraelu, Jordanu, Palestini, Južnoj Koreji, Albaniji, Francuskoj, Turskoj, Šri Lanki i Filipinima.
