Predsjednik Klaus je svoje zahtjeve postavio kako bi spriječio kršenje tzv. Benešovih dekreta i onemogućio one koji polažu pravo na imovinu oduzetu od oko tri miliona Nijemaca koji su nakon Drugog svjetskog rata protjerani iz Čehoslovačke da traže naknadu.
Pitanje sudetskih Nijemaca je u češko-austrijskim odnosima veoma osjetljiva tema, a odnosi između dvije države bili su zbog nje donedavno napeti. S pristupanjem Češke Evropskoj uniji ovo pitanje palo je u drugi plan, ali je, prema Schwarzenbergu, Klaus svojim zahtjevima ponovno "otvorio taj front".
Schwarzenberg tvrdi da zahtjevi predsjednika Klausa narušavaju i odnose s Mađarskom, prenijeli su češki mediji.
Bivši šef češke diplomatije potomak je kneževske obitelji i feldmaršala Schwarzenberga, zapovjednika austrijskog korpusa u Napoleonovim ratovima, a veći dio života proveo je u Austriji.
Dio sudetskih Nijemaca, koji su poslije rata protjerani iz tadašnje Čehoslovačke završio je u Austriji. Vlada u Beču više puta je odbacila da Češka bude izuzeta od povrata imovine. Austrija također insistira da u eventualnim češkim "interpretacijama" Lisabonskog ugovora prava sudetskih Nijemaca ne smiju biti pogoršana.
Većina čeških građana, međutim, prema anketama njih čak 65 posto, podržava Klausove zahtjeve.
Obitelji protjeranih Nijemaca traže da Češka sada prizna kako je bilo pogrešno primijeniti načela kolektivne krivnje prilikom protjerivanja sudetskih Nijemaca.
Većina Nijemaca u Sudetima je, međutim, podržavala nacističku Njemačku, koja je prema Minhenskom sporazum 1938. anektirala dijelove Čehoslovačke naseljene Nijemcima, podsjećaju mediji u Pragu.
Frederik Reinfeldt, premijer Švedske, koja trenutno predsjedava EU-om, izjavio je u srijedu kako je uvjeren da će Češka ratificirati Lisabonski ugovor ako bude izuzeta iz Povelje o temeljnim pravima.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
