{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kineske devizne rezerve su bez premca

F
20.8.2007. u 13:00
0
0
Kineske devizne rezerve su bez premca
0
Kineske devizne rezerve su bez premca
Afera s 'otrovnim' kineskim igračkama ponovno je ukazala na sveprisutnost proizvoda iz Kine na svjetskom tržištu. Iako su neki aspekti kineske trgovinske i fiskalne politike na Zapadu upitni, mnogi tvrde da kineski izvoz koristi i razvijenim zemljama kao i zemljama u razvoju, javlja Glas Amerike.
Kina već više od dvadeset godina održava stopu privrednog rasta od 9,5 posto. Nakon američke, kineska je ekonomija najveća na svijetu. Njene su devizne rezerve bez premca – iznose više od milijardu i 300 miliona dolara. Kina je treći po redu svjetski izvoznik, te prva zemlja kada je u pitanju privlačenje stranih investicija.

U Kini se svake godine otvori 25 miliona radnih mjesta.

Michael Schiffer, ekonomist koji radi u Zakladi Stanley – naučnoj ustanovi koja promovira multilateralnu privrednu i političku saradnju – kaže da je kineski uspjeh na svjetskoj sceni uspostavio novu podjelu rada. Rezultati su i pozitivni i negativni.

"Ogromno tržište radne snage, kakvo postoji u Kini, utjecalo je na trendove u svjetskoj trgovini. Sjedinjene Države, Evropa i Japan koncentrirali su se na specijaliziranu high-tech proizvodnju, što im je donijelo ogromne koristi. Kina se orijentirala na sektore koji su slabije plaćeni. Riječ je o prilično haotičnim promjenama za cijeli svijet. Očita je velika nervoza, jer niko zapravo tačno ne zna kakve će biti konačne posljedice ovakvih trendova."

Da bi održala svoj fenomenalni rast, Kini trebaju sirovine. Iako kineska ekonomija predstavlja tek pet posto svjetskog gospodarstva, Kina troši petinu svjetski raspoloživog aluminija i bakra, oko trećinu ukupne količine čelika, željezne rude i ugljena, te 45 posto ukupno raspoložive količine cementa.

Ronald McKinnon, profesor ekonomije na sveučilištu Stanford, kaže da izvoz sirovina u Kinu pomaže mnogim zemljama.

"Izvoz u Kinu je već vrlo pomogao državama istočne Azije. Sirovine Kini prodaju i južnoameričke zemlje poput Čilea, Argentine i Brazila. Zbog toga, u posljednje su vrijeme bile vrlo rijetke ekonomske krize na tom kontinentu."

Finansijska moć Kine utječe i na globalnu kreditnu politiku. Za razliku od Svjetske banke i mnogih zapadnih zemalja, Peking daje zajmove zemljama u razvoju bez postavljanja političkih uvjeta, kaže McKinnon.

"Kada je u pitanju davanje zajma, Kina je politički neutralnija. Ona u zemljama u razvoju gradi prometnice i elektrane prvenstveno zato jer je zanimaju tamošnje sirovine. Njih ne zanima politika koju vode lokalne vlasti. Zato ljudima u Africi ne smeta kineski ekonomski prodor. S njima više vole poslovati nego sa Zapadom."

Sjedinjene Države i Evropska unija kritične su u vezi s nekim aspektima kineske ekonomske politike. Početkom godine, Washington je uputio prigovor Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, zbog kineske prakse davanja velikih subvencija industrijskim sektorima koji izvoze, te zbog raširene prakse piratiziranja stranog soft-warea, kao i filmova i muzike.

Na neke kineske proizvode, Amerika je već uvela uvoznu pristojbu od 10 do 20 posto. Washington također želi da Kina 'digne' za sada umjetno održavanu, nisku vrijednost svoje nacionalne valute. Zbog toga što je kineski juan 'obezvrijeđen', kineski su proizvodi u Americi vrlo jeftini, dok su američki u Kini – jako skupi.

To doprinosi velikom američkom vanjskotrgovinskom deficitu te, općenito gledano, destabilizira američku ekonomiju. Prošle je godine kineski vanjskotrgovinski višak dostigao vrijednost od 233 milijarde dolara, što je trećina cijelog američkog vanjskotrgovinskog deficita. Neki američki stručnjaci za monetarnu politiku smatraju da bi vrijednost kineskog juana trebala biti veća za 40 posto.

Michael Schiffer iz Zaklade Stanley kaže da je teško reći ko je u američko-kineskim trgovinskim odnosima pobjednik, a ko gubitnik.

"Ako Kina svojom ekonomskom moći jamči razinu američkog trgovinskog deficita ili nam pak osigurava jeftinu robu – je li to prednost za Kinu ili prednost za Ameriku? Stvari su mnogo kompliciranije nego pitanje 'ko je tu gore, a ko dole'."

U ovom je trenutku očito jedino da kineski privredni uspon nosi visoku ekološku cijenu. Petina stanovništva Kine živi na izrazito zagađenim lokacijama, a kineska vlada procjenjuje da štete od zagađenja okoliša koštaju oko 67 milijardi dolara godišnje - oko tri posto ukupnog državnog proizvoda iz 2004. godine.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: