{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kina: Polemika o vlasniku Maovih miliona

F
30.12.2007. u 11:46
0
0
Kina: Polemika o vlasniku Maovih miliona
0
Kina: Polemika o vlasniku Maovih miliona
U Kini se razbuktala polemika o tome ko treba naslijediti više od 130 miliona juana (17,6 miliona dolara) koji su se nagomilali na ime tantijema za milione knjiga komunističkog lidera Mao Zedonga, više od 30 godina nakon njegove smrti.
Bivši vođa kineske revolucije proganjao je pisce, umjetnike i intelektualce za koje je smatrao da naginju zapadnim, kapitalističkim vrijednostima, a sam je zgrnuo golemo bogatstvo od prodaje knjiga svojih eseja, poema i misli, distribuiranih širom svijeta na raznim jezicima.

Najpoznatije Maovo djelo "Citati predsjednika Mao Zedonga", poznato kao "Mala crvena knjiga", o temama poput klasne borbe i služenja narodu za vrijeme Kulturne revolucije štampano je u skoro milijardu primjeraka.

Proučavali su tu knjižicu svi, od djece, radnika do vojnika, jer se smatralo da je ona korisna za skoro svaku životnu situaciju.

Još davne 1967. od prodaje Maovih knjiga štampanih na kineskom, engleskom, ruskom, francuskom, španskom i japanskom pristizalo je 5,7 miliona juana (780.000 dolara), što je u međuvremenu do 2001. poraslo s kamatama na 130 miliona juana, izračunao je nedavno kineski časopis "Književni svijet partijske historije".

Četvrta supruga Mao Zedonga i njegov odani pristalica tokom Kulturne revolucije Jiang Ying tražila je taj novac pet puta prije nego što je umrla 1991.

Jiang, poznata još kao Madam Mao, čak je iznijela to pitanje Mau prije nego što je on umro 1976., a on bi, ako je bio dobro raspoložen, obećavao da će joj ostaviti neku sumu ili bi je, kad je loše volje, optuživao kako želi da on umre da bi se dokopala njegovog novca.

Pravo na taj novac je polagalo i dvoje Maove djece, no, prema tvrdnjama Madam Mao, i njihov zahtjev je odbijen.

Pitanje para od tantijema ponovo se postavilo 2003. nakon objavljivanja nove edicije Maovih sabranih djela, u svjetlu dileme treba li ih oporezivati, za što je traženo mišljenje vlade. Tada je odlučeno da se ostane pri ranijem stavu da se novac ne daje Maovim rođacima, jer njegova djela i nisu njegova lična, nego predstavljaju "kristalizaciju kolektivne mudrosti partije".

Međutim, profesor Harvardskog univerziteta Roderick MacFarquhar daje drukčije obrazloženje ovakvog gledišta: "Pravo pitanje jeste da je Komunistička partija Kine omogućila Mau da zaradi ogroman novac gradeći njegov kult ličnosti i nalazeći da se čitaju njegova djela", rekao je on BBC-u, uz zaključak da se može govoriti o pravom sukobu interesa.

Mnogi Kinezi dotle ne vide ništa sporno u tome da ljevičarski revolucionar zaradi milione na ime tantijema ukazujući da je Mao navodno davao mnogo novca vjernim prijateljima, saborcima i sirotinji.

Mao nije postao lider da bi zaradio pare. Bio je istinski vođa, a ne kao ovi danas, objašnjava Liju Tieing, bivši novinar, koji izražava tipično mišljenje srednje generacije.

"Svoga rođenog sina poslao je da pogine u Korejskom ratu. Sve je dao za revoluciju", zaključuje on.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: