Istaknuvši kako na tome mjestu kao biskup Crkve u hrvatskom narodu ne smije šutjeti, upitao je kako to da ni nakon 60 godina od tog stravičnog zločina nitko nije odgovarao bez obzira na to što još ima dovoljno svjedoka i prikupljenih svjedočanstava. Pri tome je pozvao hrvatske vlasti da istraže te zločine.
Kako to da se još ne može, barem na načelnoj, ako ne i na konkretnoj razini, čuti jasna osuda svega što vapi zbog gaženja božanskih i ljudskih prava, a učinjeno je protiv hrvatskog naroda, upitao je te dodao kako to što je i među sinovima i kćerima Crkve bilo i onih koji su počinili zlodjela sa žaljenjem oplakujemo i prepoznajemo bol koju je nanio njihov grijeh.
Upitao je zašto se još ne može dovoljno jasno čuti glas koji govori da se na tom polju nije poštovao život, da su bez ikakva suda i dokaza krivnje poubijani hrvatski vojnici i civili nakon rata.
Podsjetio da je jedan od najbližih Titovih suradnika Milovan Ðilas 1979. posvjedočio: "Da budem iskren, mi nismo shvaćali zašto Britanci ove ljude nama vraćaju. Uglavnom su to bili obični seljaci. Oni nisu nikoga ubili. Njihov je jedini zločin bio strah od komunizma. Oni (Englezi) učiniše nešto sasvim pogrešno kada su ove ljude prebacili preko granice, kao što smo i mi pogrešno učinili što smo ih sve poubijali."
Kardinal je rekao kako vjernici i državljani Hrvatske s pravom očekuju da državne institucije učine ono što su po zakonu dužne: istraže te zločine i objave tko je kriv za njih, da se jasnije očituju o komunističkom režimu i nedjelima koja je taj režim planirao i sustavno provodio, te da se na temelju istine promiču one vrijednosti koje nisu u skladu s komunističkim krivotvorinama, ni u povijesnom ni u svjetonazornome smislu.
"Očekujemo da će hrvatske vlasti i u vidu deklarirane proeuropske orijentacije poduzeti sve da se kod nas provede rezolucija Skupštine Europskog parlamenta iz 2006. o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima", istaknuo je kardinal.
Crkva ne smije prešutjeti ni žrtve tzv. fojbi, o strašnim mjestima smrti, o jamama i stradanjima koja su za sobom ostavili fašizam i komunizam. Kao Crkva danas govorimo da su takva mjesta nastala tamo gdje je iz života izguran Bog. Vrijeme rata, a još manje poraća, ne može biti nikakav izgovor. Tamo su i za vrijeme fašističkoga i za vrijeme komunističkoga terora stradavali svećenici, vjernici i vjernice jer kršćanstvo ne može mirno suživjeti niti s jednom neljudskom vladavinom.
U Hrvatskoj se, kazao je, olako stavlja znak jednakosti između antifašizma i komunizma, između opravdanih težnja i borbe za slobodu i bezbožne ideologije boljševičkih i velikosrpskih planova. Stoga ne čudi nas što se rasprava vodi između krivaca i njihovih sljedbenika s raznih strana, kako onih koji podržavaju partizanske zločine, tako i onih koji se ne žele odreći fašističkih težnja i osuditi svoje zločine, istaknuo je Bozanić.
Na kraju propovijedi pozvao je na jedinstvo poručivši Hrvatima da ne dopuste da ih kao narodno i crkveno tkivo razjedinjuju oni kojima nije stalo do hrvatskog boljitka, sloge i dobra. Poželio je da Bleiburško polje bude dovoljno široko za sve koji tuđu patnju osjećaju kao svoju vlastitu, da iz njega ne niče mržnja, nego stabla ljubavi i mira.
Na tom polju, na kojemu je ove godine izgrađen novi oltar, okupilo se danas desetak tisuća hodočasnika iz Hrvatske i BiH te iz iseljeništva.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
