Vijeće se, međutim, u toj odluci unaprijed ogradilo da će taj razgovor, odnosno intervju, kao i informacije koje vlada SAD-a bude dostavila Karadžiću biti relevantni, odnosno uticati na njegov slučaj, saopćeno je iz ICTY-a.
U odluci vijeća je navedeno "kako su zvaničnici SAD-a više puta izrazili spremnost da potraže i dostave Karadžiću materijal u vezi sa sastankom Karadžić – Holbrooke, Milošević i drugi 18/19. jula 1996.", kao i da mu omoguće intervju s Goldbergom, te da je ono prihvatilo zahtjev nekadašnjeg vođe Srba u BiH.
"Sve informacije koje budu dostavljane Karadžiću iz SAD-a bit će zaštićene u skladu s pravilima ICTY-a o zaštiti tajnih, odnosno povjerljivih podataka", dodaje se u odluci vijeća.
U odgovoru na Karadžićeve zahtjeve SAD je ranije kao preduvjet zatražio da ICTY i odbrana garantiraju da će tražene materijale – ako postoje – koristiti samo kao osnovu za prikupljanje novih dokaza, kao i da ih neće objelodaniti ni drugačije upotrijebiti bez dozvole vašingtonske administracije.
Glasnogovornica ICTY-a Nerma Jelačić rekla je Tanjugu da realizacija intervjua zavisi od toga da li će "Amerika uspjeti da nađe i dovede Goldberga u Haag", i dodala da su Sjedinjene Države u načelu izrazile spremnost da sarađuju i pomognu Haškom sudu u prikupljanju svih važnih dokaza.
Karadžić tvrdi da mu je Richard Holbrooke jula 1996. godine obećao da neće biti uhapšen i izveden pred ICTY ako se povuče iz javnoga i političkog života.
Pozivajući se na taj dogovor, Karadžić osporava i nadležnost ICTY-a kao i navode optužnice haškog tužilaštva koja ga tereti za genocid i druge ratne zločine u BiH tokom sukoba devedesetih godina.
Karadžić je uhapšen 21. jula prošle godine u Beogradu nakon 12 godina skrivanja, a ICTY-u je izručen 30. jula.
