"Na snazi je operativna optužnica iz 2000. godine", kazala je Kavran Tanjugu i dodala da za sada "nema ništa novo" u vezi s najavom glavnog tužitelja Sergea Brammertza da će se optužnica protiv Karadžića precizirati, odnosno mijenjati.
Ona nije mogla precizirati kada će najavljena nova optužnica biti gotova, navodeći da tim Tužilaštva i dalje razmatra da li aktuelna optužnica treba da se uskladi sa sudskom praksom u proteklih osam godina i u međuvremenu prikupljenim dokazima.
Karadžić je prilikom prvog pojavljivanja pred ICTY-em 31. jula izjavio da se neće izjašnjavati o optužnici, odnosno da će sačekati njezinu konačnu verziju. Ako se on u petak odbije izjasniti o krivici, pretpretresni sudac konstatirat će u zapisniku da je optuženik negirao sva krivična djela za koja je optužen.
Glavni tužitelj je najavio izmjenu optužnice protiv Karadžića kojom, prema njegovim riječima, bivšem predsjedniku RS-a neće biti na teret stavljena nova krivična djela, već će postojeća biti precizirana.
Prema pravilima ICTY-a, nova optužnica, kada bude gotova, bit će podnesena sudskom vijeću koje treba potvrditi njezinu pravosnažnost.
Optužnica Tužilaštva iz 2000. godine, napisana na 27 stranica, sadrži 11 tačaka i tereti Karadžića za genocid, zločine protiv čovječnosti, krišenja zakona ili običaja rata i teške povrede Ženevske konvencije iz 1949. godine tokom rata u BiH.
Tužilaštvo u optužnici karakterizira Karadžića kao političkoga i idejnog vođu bosanskih Srba, odnosno nadređenoga i političkim i vojnim vlastima u RS-u s obzirom na to da je bio njezin, kako se navodi u optužnici, isključivi predsjednik od 1992. do 1996. godine tokom sukoba u Bosni i Hercegovini.
Karadžića Tužilaštvo ICTY-a tereti za zločine i po komandnoj i po individualnoj odgovornosti i veliki broj predmeta dovodi s njim u vezu.
Bivši predsjednik RS-a je nakon 12 godina skrivanja pod lažnim identitetom uhapšen u Beogradu 21. jula, a 30. jula je izručen Haškom sudu.