{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Karadžić direktno odgovoran za Srebrenicu

F
2.11.2009. u 20:33
0
17
Karadžić direktno odgovoran za Srebrenicu
0
Karadžić direktno odgovoran za Srebrenicu
Foto: Reuters
Pokolj u Srebrenici u junu 1995., u kojem je likvidirano više od 7.000 muslimanskih muškaraca i dječaka, jedna je od "crnjih stranica u povijesti čovječanstva", a zločini u srebreničkoj enklavi predstavljaju vrhunac odluke Radovana Karadžića da se istočna Bosna očisti od muslimanskog stanovništva, izrekao je u ponedjeljak pred haškim sudom tužitelj Alan Tieger u nastavku svoje uvodne riječi na suđenju bivšem političkom vođi i vrhovnom zapovjedniku bosanskih Srba.
Radovan Karadžić je optužen po 11 tačaka optužnice za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. Tačke optužnice uključuju 44-mjesečnu opsadu Sarajeva tokom koje je poginulo blizu 12.000 ljudi i pokolj u Srebrenici. Ponovo se nije pojavio u sudnici ICTY-a, najavivši svoj dolazak u utorak.

"Radovan Karadžić je kao vrhovni zapovjednik izravno odgovoran za naredbe 4 i 7", kazao je Tieger, objasnivši da se one odnose na 'čišćenje' područja oko Srebrenice, Goražda i Žepe i stvaranja uvjeta "potpune nepodnošljivosti, nesigurnosti i besperspektivnosti" kako bi se stvorili uvjeti za eliminiranje enklava.

"I usmeno i pismeno sam naredio da se ide na Srebrenicu i Žepu", pročitao je tužitelj Karadžićeve riječi koje je uputio zastupnicima skupštine bosanskih Srba.

Tieger je primijetio da je Karadžić nakon "čišćenja" istočne Bosne unaprijedio sve one koji su pridonijeli "uspostavi srpske države na tim prostorima", spomenuvši pritom, između ostalih, glavnog zapovjednika VRS-a Ratka Mladića i zapovjednika Drinskog korpusa Radislava Krstića.

Tužitelj je podsjetio da je početkom juna 1995. Karadžić izdao zapovijed da se pokrene akcija "Krivaja 95" o pokretanju ofanziva i operacija u svrhu razdvajanja Srebrenice i Žepe i stvaranja uvjeta za eliminaciju tih enklava. Prema optužnici, napad na Srebrenicu je počeo 6. juna, a tri dana kasnije Karadžić daje zeleno svjetlo za njezino zauzimanje, da bi do 14. juna Vojska Republike Srpske (VRS) pobila hiljade muškaraca i dječaka.

"Preživjeli nisu uspjeli obnoviti svoje živote. Ta trajna tragedija dio je zločinačkog naslijeđa", poručio je Tieger.

Izrazio je uvjerenost da je Karadžić bio potpuno upućen u zločine koji su tada počinjeni jer je svakodnevno dobivao izvještaje svojih podređenih. Na današnjoj sjednici su pročitani dijelovi više dokumenata i telefonskih razgovora iz kojih je vidljivo da je Karadžić bio u stalnoj komunikaciji s vojskom na terenu.

"Sa Srebrenicom je gotovo. Žepa je sljedeća na redu", javio je Mladić Karadžiću.

Tieger je kazao da će tužiteljstvo dokazati da je "tokom cijelog tog razdoblja zapovjedni lanac funkcionirao".

"Karadžić ne samo da je znao za hiljade zarobljenih nego je naredio da se iz Bratunca premjeste u blizinu Zvornika, sve do pogubljenja. Mogao je, ali nije naredio da ih se uputi u logor Batković", dodao je Tieger. Nabrojio je potom stratišta u Petkovcima, Orahovcu, Kravici, Branjevu, Pilici... gdje je strijeljano po 1.000 ljudi.

Pročitavši dvije Karadžićeve upute o poštivanju Ženevske konvencije upućene vojnopolicijskim snagama ili lokalnim vlastima, od kojih su neke napisane i na engleskom jeziku, tužitelj ih je ocijenio bezvrijednim i jalovim pokušajem zataškavanja zločina i podilaženjem međunarodnoj zajednici.
"Radi se o cinično kozmetičkoj prirodi riječi o međunarodnom pravu", ustvrdio je Tieger i podsjetio da je Karadžić nakon pada Srebrenice slavodobitno poručio: "Mi smo živu mačku odrali pred cijelim svijetom."

Zaključujući svoju uvodnu riječ, Tieger je podsjetio da je strašna činjenica o razmjeru zločina u Srebrenici već više puta dokazana u slučajevima na haškokm sudu, a da optuženi negira zločine jer "zna da će ga istina osuditi".

Predsjedavajući sudskog vijeća je najavio da će se u utorak optuženom i tužiteljstvu dati prilika da "izlože svoje argumente o nastavku suđenja".

"Na sjednici ćemo pokušati pronaći rješenja za izlazak iz slijepe ulice. Moguće je da se suđenje nastavi u odsutnosti Karadžića ili da mu se nametne branitelj. Također je moguće da dođe do odgode suđenja kako bi se dodijeljenom branitelju dalo vremena za pripremu", kazao je sudac O-Gon Kwon, prenijela je Hina.

General Radislav Krstić, spomenut u uvodnoj riječi tužiteljstva osuđen je 2004. godine na 35 godina zatvora zbog genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Njemu je Žalbeno vijeće haškog suda ublažilo kaznu s 46 na 35 godina zatvora, preinačivši kvalifikaciju njegove kaznene odgovornosti s počinitelja na "pomagača" u zločinu.

O pokolju u Srebrenici pokrenute su brojne istrage, a 2002. godine je zbog "slučaja Srebrenica" ostavku dala cjelokupna nizozemska vlada. Njezini vojnici su bili zaduženi za čuvanje Srebrenice kao "sigurne zone" kakvom ju je u aprilu 1993. proglasilo Vijeće sigurnosti UN-a rezolucijom 819.

Umjesto toga su se ostvarile "jezovite i vidovite riječi Ratka
Mladića da je došao trenutak osvete nad Turcima".

S početkom suđenja Karadžiću brojni se analitičari pitaju hoće li na vidjelo doći cjelovita slika događanja u Srebrenici. Bivši haški tužitelj u predmetu Slobodan Milošević Geoffrey Nice je nakon četverogodišnjeg proučavanja materijala ustvrdio da su brojna pitanja o Srebrenici i dalje neriješena, a posebice se ističe pitanje "suučesništva" Zapada u tom strašnom zločinu.

"Ne sugerira se da je Zapad unaprijed znao da će se dogoditi pokolj, ali je mogao znati da će doći do zauzimanja enklave... sama činjenica o tom njihovu znanju, u svjetlu onoga što se dogodilo, predstavlja sramotu koja je rezultirala time da se ne žele otkriti svi detalji tog slučaja", kazao je Nice.

Vjeruje da se neki odgovori nalaze u "zacrnjenim" dijelovima
dokumenata iz slučaja Milošević, a za koje je sud u Den Haagu odlučio da ostanu tajni.

I bivši nizozemski ministar obrane Joris Voorhoeve, koji je
promatrao bespomoćnost svojih vojnika pred srpskim postrojbama, i dalje traži odgovore na pitanja koja ga progone već 14 godina. Prema njegovim riječima, obavještajni su podaci jasno ukazivali da se bosanski Srbi pripremaju na zauzimanje triju enklava u istočnoj BiH.

Ima teške riječi za međunarodnu zajednicu i tvrdi da su dvije članice Vijeća sigurnosti znale da će napad biti izveden.

"Ne tvrdim da su znali da će slijediti pokolj. U svakom slučaju, ništa nisu učinili s onim što su znali", kazao je Voorhoeve.

BBC zaključuje da "tajnovitost" i dalje sprječava najplemenitiji cilj međunarodne pravde - istinu i zadovoljštinu za žrtve.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: