{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kako prehraniti svjetsko stanovništvo?

F
5.1.2011. u 10:46
0
6
Kako prehraniti svjetsko stanovništvo?
0
Kako prehraniti svjetsko stanovništvo?
Foto: AP
Do 2050. svjetsko stanovništvo bi trebalo porasti na više od devet milijardi. Pitanje prehrane tolikog broja stanovnika postavlja se već sada. Odgovor možda leži u divljim rođacima poznatih korisnih biljaka, navodi Deutsche Welle (DW).
Svjetska proizvodnja hrane trebala bi se, kako prognozira Svjetska organizacija za hranu (FAO) u nadolazećim decenijama povećati za 70 posto. No mnoga područja već sad muku muče s klimatskim promjenama i sve težim uvjetima uzgoja prehrambenih proizvoda.

Globalni fond za zaštitu raznolikosti biljaka (The Global Crop Diversity Trust) vjeruje da odgovor na sve akutnija pitanja prehrane rastućeg svjetskog stanovništva leži u pojačanoj upotrebi jestivih biljaka koje su zaboravljene ili nepoznate širem tržištu.

Riža, pšenica, kukuruz i krompir u oblicima kakvim ih danas poznajemo su visokokultivirane biljke koje više nemaju previše sličnosti sa svojim "divljim" rođacima. Rezultat ciljanog uzgoja su veći prinosi i komercijalna isplativost uzgoja.

No druga strana medalje je neotpornost i neprilagodljivost takvih umjetnih sorti na prirodne nepogode i klimatske promjene s kojima se poljoprivrednici širom planete sve češće suočavaju.

I klimatske promjene bi tu mogle odigrati pogubnu ulogu. Prema nekim procjenama, globalni porast temperature od samo jednog stupnja smanjio bi urod riže za 10 posto. Odgovor bi, po mišljenju direktora Globalnog fonda za zaštitu raznolikosti biljaka Caryja Fowlera, trebalo potražiti u genetskom kodu "divljih" rođaka današnjih kultiviranih biljaka.

"Mi znamo da su ove biljke u pravilu vrlo otporne i žilave i da rastu pod uvjetima koje današnje industrijske biljke ne bi preživjele", kaže Fowler.

I upravo su to odlike koje bi pomogle da i u uvjetima ekstremnih vremenskih promjena i kultivirane biljke i dalje rode u uobičajnoj kvantiteti i kvaliteti.

Rješenje: postoji jedna divlja vrsta riže koja cvjeta noću što je čini otpornijim na više temperature. Isto je i s jednom sortom krompira koja je otporna na gljivice.

Geni otpornih "divljaka" već se nalaze u mnogim komercijalnim sortama no taj potencijal, kako smatra Fowler, nije ni izdaleka iskorišten.

Stoga je njegova organizacija pokrenula globalnu kampanju pojačane upotrebe zaboravljenih namirnica u modernoj poljoprivredi. Tako će se sljedećih desetak godina vršiti eksperimenti na najraširenijim prehrambenim biljkama.

U to, osim spomenute riže, pšenice, krumpira i kukuruza, spadaju i grah i grašak. U kampanju su uvrštene etablirane poljoprivredne firme ali i manji povrtlari i poljoprivrednici. Rezultati ovog dugotrajnog ekspermenta bit će stavljeni na raspolaganje svima zainteresiranima, navodi DW.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: