Činom stradanja na krstu, kada bezgrešni Krist prima na sebe grijehe cijelog ljudskog roda, a potom i činom uskrsnuća, kada pobjeđuje smrt koja je posljedica grijeha, uz istovremeno obećanje uskrsnuća svim ljudima, on dokazuje i pokazuje da je Mesija i Pomazanik - spasilac svih ljudi.
Bez Uskrsa kšćansko vjerovanje ne bi imalo nikavog smisla. Uskrs je praznik pobjede života nad smrću, dobra nad zlom.
Proslavu Uskrsa, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, pravoslavni vjernici najprije počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji/misi, čiji vrhunac predstavlja pričešće - sjedinjenje sa Bogom.
Potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu draž, naročito djeci, predstavlja tucanje šarenim uskršnjim jajima.
Šareno jaje predstavlja samu simboliku Uskrsa. Jaje je simbol rađanja života, pile prokljuje ljusku i izlazi, kao što je Krist ustao iz mračnog groba i vaznio se na Nebo.
Pravoslavni vjernici okupe se oko vaskršnje trpeze i izgovore molitvu Gospodnju "Oče naš", te otpjevaju vaskršnji, pobjedonosni tropar "Krist vaskrse iz mrtvih i smrću smrt pobijedi..."
Uskrs se slavi tri dana, tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa "Krist vaskrse", uz otpozdrav "Uistinu uskrse"
Uskrsnuće Gospoda Isusa Kista, kako se taj praznik označava u kalendaru SPC, najstariji je kšćanski praznik i praznuje se još od prvih vremena kšćanstva. Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će pasti drugi pokretni vjerski praznici.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
