Uspostavljena je baza na osnovu koje su građani mogli da nastave živjeti u demokratskoj zemlji s demokratskim ustavom, rekao je Jeljcin u televizijskoj emisiji snimljenoj povodom njegovog 75. rođendana.
Predstavljen je kao "sam svoj proizvod" koji se uspinjao u hijerarhiji po "sovjetskim pravilima igre" i 12. juna 1991. godine sa 57 posto glasova postao prvi izabrani predsjednik Ruske sovjetske republike.
U emisiji je Jeljcin prikazan kao "čovjek narodnog duha" i političar koji je znao da u odgovarajućem trenutku presiječe i donese odluku, što je ilustrovano dramatičnim događajima iz 1991. i 1993. godine.
Jeljcin je rekao da je bivši SSSR "po Staljinovoj grešci izgrađen na osnovu nacionalno-teritorijalnog principa" i da se kao imperija u tom trenutku morala raspasti.
Jeljcin je u intervjuu optužio posljednjeg predsjednika Sovjetskog saveza Mihaila Gorbačova da je svjesno odugovlačio da prihvati dogovor o većoj samostalnosti republika iako je bilo utanačeno da bude potpisan 20. augusta. Gorbačov je, prema riječima Jeljcina, znao za planove "pučista", ali je "sve vrijeme čekao ko će pobijediti da bi se priključio pobjednicima.
U to vrijeme formiran je Državni komitet za vanredne situacije pod rukovodstvom potpredsjednika SSSR-a Genadija Janajeva, koji je 19. augusta objavio da predsjednik Gorbačov iz zdravstvenih razloga ne može vršiti funkciju šefa države, a u Moskvu je ušla vojska.
U Moskvi se na masovnom mitingu okupilo približno 160.000 Moskovljana i 19. augusta je Jeljcin s jednog tenka pročitao obraćanje rukovodstva Rusije u kojem je potez "pučista" okarakterizirao kao "antiustavni, reakcionarni prevrat".
Gorbačov je 23. augusta podnio ostavku na mjesto generalnog sekretara KPSS, a 8. decembra 1991. godine predsjednici Rusije, Ukrajine i Bjelorusije potpisali su izjavu u kojoj se kaže da republike SSSR-a postaju nezavisne i da se formira Zajednica nezavisnih država.
Učesnici emisije kao veliku zaslugu Jeljcina istakli su što se raspad SSSR-a dogodio "bez prolijevanja krvi" i "građanskog rata".
Drugi put Jeljcin je pokazao odlučnost u oktobru 1993. godine, kada su se članovi Vrhovnog sovjeta usprotivili ustavnoj reformi sa značajnim predsjedničkim ovlaštenjima.
Jeljcin je Sovjet raspustio, a 3. oktobra njegovi članovi riješili su da pokušaju novi puč s predsjednikom Ruslanom Hazbulatovim i potpredsjednikom Rusije Aleksandrom Ruckojem, zabarikadiranim u Bijelom domu.
"To se nije smjelo dozvoliti", rekao je Jeljcin, ističući da je parlament bio komunistički i da su Ruckoj i Hazbulatov otvoreno pozivali na "povratak na staro".
Izbili su nemiri u kojima je prema zvaničnim podacima poginulo 140 građana, a ujutro 4. oktobra vojska je opkolila Bijeli dom, iz kojeg su poslanici izlazili s bijelim zastavama, a Ruckoj i Hazbulatov su se predali.
Novi ustav usvojen je na referendumu 12. decembra iste godine. U emisiji o Jeljcinu su govorili patrijarh moskovski i cijele Rusije Aleksej Drugi, francuski predsjednik Jacques Chirac, bivši njemački kancelar Helmut Kol, a Jiang Zemin mu je na ruskom čestitao rođendan, prenio je Tanjug.
Ističući da je tokom vođenja Rusije "bilo i lijepih trenutaka" , Jeljcin je rekao da "nikada nije bio sretan", osim kada je 31. decembra 1999. godine, podnio ostavku i ukazom za novog predsjednika proglasio Vladimira Putina.
