To je, po svemu sudeći i glavni razlog, što su u analizi stanja i perspektivi procesa proširenja, koje je u ime Evropskog parlamenta pripremio uticajni njemački parlamentarac Elmar Brok, svaku rečenicu ohrabrenja slijedile dvije rečenice suzdržanosti i pesimizma.
”Zemlje zapadnog Balkana, uključujući i Hrvatsku čiji prijem ne bi trebalo da bude pod znakom pitanja zbog blokade Lisabonskog ugovora, očigledno žele jednoga dana postati članicama EU-a. Mi ih u tome ne bismo smjeli ometati.
Ali EU mora biti za to sposobna, mora uspostaviti vrlo jasne instrumente proširenja, i to ne samo u cilju prihvatanja novih članica, već u interesu proširenja prostora mira i stabilnosti kao preduslova ukupnoga daljnjeg razvoja EU-a", rekao je Brok.
Preovlađijući stav evropskih poslanika jeste da EU kao „super država na globalnom planu” mora biti institucionalno sposobna da rješava i unutrašnje probleme, uključujući i politiku stalno otvorenih vrata za sve države koje ispunjavaju evropske standarde, prihvataju zajedničke vrijednosti i koje su sposobne i spremne ostvarivati zajedničke evropske ciljeve.
„Nije dobro ako bismo za potencijalne članice EU-a gradili predsoblje iz kojeg su vrata dnevne sobe zatvorena”, metaforički je trenutno stanje unutar Unije opisao evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn i nastavio: „Glavna tačka Izvještaja i Strategije Evropske komisije o proširenju jeste pitanje evropskih unutrašnjih integracijskih kapaciteta za prihvat novih članica.
To je kočnica koja bi mogla najviše uticati na buduća proširenja EU-a.”
Olli Rehn je izvještaj Elmara Broka ocijenio ”vrlo korisnim dokumentom” jer je, uz ostalo, državama zapadnog Balkana i ovaj put potvrđena jasna evropska perspektiva.
”Ali nije više dovoljno samo govoriti o evropskoj perspektivi, već je potrebno svim zemljama u statusu kandidata i potencijalnog kandidata omogućiti da i ostvare svoja očekivanja u vezi sa šengenskim sporazumom, trgovinskim sporazumima, evropskim standardom života i tako dalje”, rekao je Rehn i zaključio da je u ovom času, osim zemalja zapadnog Balkana, ”prioritet politike evropskog proširenja jedino još Turska, a sve ostalo su samo ideje”.
Švedska parlamentarka porijeklom iz BiH Anna Ibrišagić je, međutim, među 44 parlamentarca koji nisu podržali ni Strategiju Evropske komisije ni Izvještaj Elmara Broka.
”Smatram dobrim da smo ustanovili kako proširenje EU-a predstavlja uspjeh i da smo zemljama kojima smo ranije obećali jasnu EU-perspektivu potvrdili da tu perspektivu i dalje imaju.
Ali i dalje ostajem ozbiljno zabrinuta zbog činjenice da je svaki put kada raspravljamo o proširenju Evropske unije, ton debate sve hladniji.
Sve češće se koriste riječi kao što su: adekvatna sposobnost apsorpcije novih zemalja, politička konsolidacija, unutrašnja reforma, opasnosti po socijalnu i ekonomsku koheziju Unije i tako dalje.
Sve su to riječi koje u mojim ušima ne zvuče ni kao vizija, ni kao cilj, već prije kao način odbrane i predupređenja od eventualnog budućeg proširenja.
Umjesto istinske vizije, sve češće se govori o zamoru od proširenja i strahovima od javnog mnijenja, a premalo se čini da se takvo javno mnijenje unutar Unije promijeni”, kazala je Ibrišagić.
Zaključak Evropskog parlamenta je da su dosadašnja proširenja EU-a bila uspješna, da se pooštreni kriteriji za nova proširenja moraju ispuniti, te da se ne smije dopustiti da EU bude svedena samo na zonu slobodne trgovine, a politički nesposobna za globalnu utakmicu u kojoj trenutno ima vodeću ulogu, javio je dopisnik Radija DW.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
