Kriza je nastupila prije mjesec dana pošto je predsjednik Ukrajine Viktor Juščenko objavio dekret o raspuštanju Vrhovne rade i raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora.
"Još jedan nezakoniti ukaz predsjednika Ukrajine o razrješenju već drugog sudije Ustavnog suda, primorava nas da konstatiramo da Viktor Juščenko svojim protivustavnim aktima gura Ukrajinu na put haosa i anarhije", istakli su lideri te tri partije u pismu obraćanja narodu Ukrajine, Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, Evropskoj uniji i svim međunarodnim organizacijama i ambasadorima akreditiranim u Kijevu.
U pismu koje prenosi RIA Novosti iz Ukrajine, ističe se da izdajući svakodnevno nove ukaze, Juščenko pokušava da paralizira rad Ustavnog suda, za koji vladajuća koalicija u raspuštenoj skupštini smatra da jedini može da riješi krizne odnose između različitih organa vlasti u ovom trenutku.
"Nepredvidivost postupaka i akcija predsjednika izaziva zabrinutost za sutrašnji dan u državi", istakli su Janukovič, Moroz i Simonenko, koji su odmah poslije raspuštanja skupštine 2. aprila, odbili da se povinuju Juščenkovoj odluci.
Ističući da su sve vrijeme pozivali predsjednika Ukrajine na sporazum i kompromis u političkom dijalogu, lideri tri partije su naveli da boraveći na Zapadu, Juščenko izgovara demokratske parole i spremnost na kompromis a vraćajući se u Kijev "sa još većim cinizmom gazio po zakonu i Ustavu".
Janukovič, Moroz i Simonenko smatraju da su aktivnosti Juščenka "opasne i za državu i za narod", te da nije nemoguće da potpiše i ukaz o "izvođenju tenkova na ulice", i pozivaju "međunarodnu zajednicu da se hitno umiješa u stanje u zemlji, pošalje svoje predstavnike koji bi ispunili posredničku ulogu".
Juščenko je juče oslobodio dužnosti sudiju Ustavnog suda Suzanu Stanik, dan nakon što je već razriješio i Valerija Pšeničnog, oboje sa obrazloženjem da su prekršili sudijsku zakletvu. Stanikova i Pšenični su bili zamjenici predsjednika Ustavnog suda, koji od 17. aprila odlučuje o ustavnosti Juščenkovog ukaza o raspuštanju skupštine i raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora. Drugi razlozi se za oboje ne navode, ali mediji podsjećaju da je Pšenični 25. aprila izjavio da Juščenko nema pravo da dobije stenogram zasjedanja suda u vezi sa razmatranjem predmeta o njegovom ukazu, dok je Stanikova uoči početka postupka iz krugova oko Juščenka optuživana da je korumpirana i da ne može da bude sudija-izvestilac.
Juščenko je 2. aprila zakazao izbore za 27. maj, pa ih potom novim ukazom odložio za 24. juni, dok partije čiji je lider Janukovič ne žele da učestvuju na prevremenim izborima do odluke Ustavnog suda ili postizanja političkog dogovora.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
