Guardian piše da izraelski obavještajni i vojni oficiri, ohrabreni početnim uspjesima, zahtijevaju da se vojne operacije u Gazi nastave sve dok se ne sruši Hamas, koji je, po njima, značajno oslabljen i sve više izoliran, kako na međunarodnom planu tako i među Palestincima.
Ipak, dodaje Guardian, izraelski zvaničnici, strahujući da će izgubiti međunarodnu podršku, za sada ostaju pri objašnjenju da je ofanziva pokrenuta kako bi se zaustavili raketni napadi, a ne radi promjene režima u Gazi.
Financial Times smatra da se Izrael, upućivanjem kopnenih trupa u pojas Gaze, našao na rubu strateškog neuspjeha.
Kada se ovo krvoproliće završi, Palestinci će, navodi list, i dalje biti izraelski susjedi, nasilje će još više radikalizirati Palestince, a eventualna palestinska zamjena za Hamas, koja bi na vlast došla u izraelskim tenkovima, osuđena je na neuspjeh.
Izraelci kažu da nisu imali izbora, ali to nije tačno - trebalo je da popuste blokadu Gaze u zamjenu za produženje primirja. To je i dalje najbolja opcija, kako iz humanitarnih tako i iz strateških razloga, zaključuje FT.
Times ocjenjuje da je šutnja Baracka Obame povodom krize u Gazi - zapanjujuća.
Ako Evropa želi da telefonira Americi povodom zbivanja u Gazi, koga će pozvati, pita se Times i dodaje - Georgea Busha neće, pošto su mu do selidbe iz Bijele kuće ostale samo dvije sedmice, a neće ni Baracka Obamu, koji, otkako je počela izraelska vojna operacija, uporno šuti.
Na osnovu Obamine predsjedničke kampanje moglo bi se zaključiti da je skloniji diplomatiji nego sukobima - ali sklonost, smatra Times, ne može da bude zamjena za politiku.
Izraelske akcije natjerat će ga da učini ono što se toliko trudi da izbjegne - da kaže kako, i da li uopće, namjerava da pomogne da se iz ćorsokaka izađe. Ipak, zaključuje Times, u zraku ostaje pitanje bez odgovora - da je tokom prošle godine Obama stavio do znanja da će se aktivno angažirati na rješavanju palestinskog problema, da li bi to Izraelu dalo razloga da odustane od ofanzive.