To će biti samo jedna od neprijatnih tema koje očekuju učesnike iz 180 zemalja, na dvosedmičnom skupu posvećenom klimi koji danas počinje u Bonu, izvještava Reuters.
Drugi udarac borbi protiv klimatskih promjena je nuklearna katastrofa izazvana cunamijem u Japanu, koja će svakako umanjiti dojučerašnju agresivnu riješenost te zemlje da smanji emisiju gasova s efektom staklenika.
Iz Japana se zaziranje od nuklearne energije prenijelo širom svijeta, pa su, pod pritiskom javnosti, Njemačka i neke druge zemlje odlučile da odustanu od nuklearki koje, uz sve svoje nedostatke, imaju prednost da gotovo uopće ne emitiraju ugljik u atmosferu.
Uprkos ekspanziji korištenja obnovljive energije širom svijeta, podaci IEA ukazuju da je emisija ugljika, koja je u vezi s proizvodnjom energije, prošle godine premašila 30 gigatona, što je za pet posto više od prethodnog rekorda iz 2008.
Predviđa se da bi u narednih desetak godina malo šta na tom planu moglo da se promijeni jer će investicije na sektoru energetike biti uglavnom usmjerene na postrojenja na ugalj i naftu.
Time se zadaje ozbiljan udarac nadama da bi prosječna temperatura zraka na planeti mogla da se ograniči na dva stepena Celzijeva iznad one iz predindustrijskog doba.
A svako povećanje iznad tog nivoa bi, prema procjenama naučnika, moglo da dovede do katastrofalnih klimatskih promjena, koje bi negativno utjecale na snabdjevenost vodom, poljoprivrednu proizvodnju, dovelo do češćih i žešćih olujnih vjetrova i povećanja nivoa mora, koje bi ugrozilo priobalna područja.
Skup u Bonu bit će i priprema za konferenciju koja će krajem godine, pod okriljem UN-a, biti održana u Durbanu, Južna Afrika. Očekuje se da će ta konferencija, još više nego prethodne, biti poprište konfrontacije između bogatih država i zemalja u razvoju.
Siromašne zemlje tvrde da bogati Zapad, čija je industrija tokom 200 godina izbacivala ugljik i druge gasove s efektom staklenika u atmosferu, danas ne čini dovoljno da spriječi buduća zagađenja.
U nedjelju objavljena studija Oksfama, na bazi podataka štokholmskog Instituta za prirodnu sredinu, daje za pravo zemljama u razvoju. Iz nje proističe da je, nakon samita o klimi 2009. u Kopenhagenu, 60 posto obećane redukcije emisije ugljika u atmosferu došlo iz zemalja u razvoju.
Ispostavilo se, između ostalog, da će Kina do 2020. godine smanjiti emisiju ugljika u dvostruko većoj mjeri nego SAD.
Neslaganja će na skupu u Bonu biti i oko sudbine protokola iz Kjota iz 1997, koji važi do 2012.
Razvijene zemlje odbijaju da ograničenja emisije gasova s efektom staklene bašte, na koja su se obavezale tim protokolom, produže i na period poslije 2012. i da ustanove nove pravno obavezujuće ciljeve smanjenja emisije štetnih gasova, ukoliko moćne privrede u razvoju, kao što su Kina, Indija i Brazil, ne prihvata slična obavezujuća ograničenja.
Pregovarači bi u Bonu trebalo da pripreme opcije obezbeđivanja 100 milijardi dolara godišnje za tzv. Zeleni klimatski fond, oformljen decembra prošle godine, iz kojeg bi se pomagalo državama sveta da se izbore s globalnim zagrijavanjem.
Jedan od mogućih izvora za klimatski fond o kojima će se pregovarati u Bonu su i dažbine na međunarodni avio i brodski saobraćaj, najavio je klimatski analitičar Oksfama Tim Gor.
