U uvodu izvještaja, stručnjaci IAEA-e ističu da su njihovi zaključci provizorni i podložni daljnjoj potvrdi dokazima, od obavještajnih službi i vlastite istrage. No, zaključci izvještaja, koje su opisali visoki evropski dužnosnici, idu znatno dalje od javnih stajališta koje je zauzelo nekoliko vlada, uključujući i SAD, navodi NYT.
Godine 2007. američke obavještajne službe u detaljnom su izvještaju zaključile da je Teheran 2003. godine zaustavio razvoj nuklearnog oružja. No posljednjih mjeseci Francuska, Njemačka i Izrael osporavaju taj zaključak, tvrdeći da su Iranci nastavili s radom. Visoki američki dužnosnik kazao je prošle sedmice da SAD preispituje svoj zaključak.
Povjerljivi izvještaj IAEA-e navodi da Iran pored napretka u prikupljanju podataka od odmetnutih nuklearnih stručnjaka diljem svijeta, i sam provodi široka istraživanja i pokuse na izradi komponenti oružja.
O dokumentu IAEA-e pod nazivom "Moguće vojne dimenzije iranskoga nuklearnog programa", 17. septembra je izvijestila agencija Associated Press na temelju navodnog uvida u dokument, no u petak su objavljeni neki novi detalji izvještaja, pa o njemu ponovo piše New York Times.
Dijelovi izvještaja IAEA-e objavljeni su na web stranici Instituta za nauku i međunarodnu sigurnost, koji vodi nuklearni stručnjak David Albright. U nedavnom intervju je visoki evropski dužnosnik upoznat s cijelim izvještajem potvrdio autentičnost izvadaka koje je objavio Albrigth, ističe NYT.
Izvještaj na 67 stranica opisuje složeni program započet 2002., koji vodi iransko ministarstvo obrane, a cilj mu je razviti nuklearnu bojevu glavu koju može nositi raketni sustav Shahab 3, iranski balistički projektil srednjeg dometa, koji može gađati ciljeve na Bliskom istoku i jugu Evrope, te američke baze u Perzijskom zaljevu.
Najdramatičniji izvadak iz izvještaja je onaj u kojem IAEA "procjenjuje kako Iran ima dovoljno informacija da može projektirati i proizvesti upotrebljivu implozivnu nuklearnu napravu" s obogaćenim uranom.
Oružje zasnovano na načelu implozije smatra se naprednim modelom u odnosu na jednostavni tip atomske bombe koju su Amerikanci bacili na Hiroshimu 1945.
U njoj je detoniranjem konvencionalnog eksploziva nuklearno gorivo komprimirano u superkritičnu masu, što je izazvalo lančanu atomsku reakciju. Implozijska bomba je kompaktnija, što se smatra nužnim za izradu nuklearne bojeve glave za montažu na vrh balističkog projektila.
Izvaci iz izvještaja također pokazuju da je Iran učinio puno na istraživanju i testiranju kako bi usavršio nuklearno oružje, uključujući izradu detonatora visoke voltaže, detoniranje probnih eksploziva i oblikovanje bojevih glava, navodi NYT.
Iako je glavni inspektor IAEA-e Ollie Heinonen još početkom 2008. održao prezentaciju izvještaja mnogim zemljama, on je da danas zadržan u tajnosti zbog protivljenja direktora IAEA-e Mohameda ElBaradeija, koji je protiv sukobljavanja agencije s Iranom, navodi NYT.
Reagirajući na pozive da se izvještaj objavi, ElBaradei je izrazio sumnju u njegovu cjelovitost i pouzdanost. Međutim, u augustovskome javnom izvještuju stručnjaka IAEA-e Upravnom odboru agencije zaključuje se da su navodi o iranskoj vojnoj aktivnosti vjerojatno tačni.
"Podaci sadržani u tim dokumentima, za koje se čini da su dobiveni iz više izvora kroz različita vremenska razdoblja, izgledaju uglavnom dosljedno, i dovoljno su sveobuhvatni i detaljni da je potrebno da Iran na njih odgovori i ukloni dvojbe" o naravi svoga nuklearnog programa, navedeno je u izvještaju Upravi IAEA-e.
U analizi agencije se navodi da je Iran "vjerojatno" dobio potrebne informacije o dizajnu i izradi implozijske bombe od "vanjskih izvora".
Iako se oni ne navode poimence, mnoge obavještajne agencije pretpostavljaju da je Iran dobio osnovni dizajn bombe od prof. Abdula Kadir Kana, oca pakistanskog nuklearnog programa, kojeg se također sumnjiči za prijenos nuklearne tehnologije Sjevernoj Koreji i Libiji.
Dodatne informacije mogle su poticati od ruskih nuklearnih naučnika koji često posjećuju Iran, naveli su istražitelji IAEA.
U internom izvještaju IAEA-e se zaključuju kako osoblje agencije vjeruje "da su nenuklearni pokusi izvedeni u Iranu trebali uliti povjerenje da će implozijski sustav ispravno djelovati", ističe New York Times.
