Iako je Washington nedavno saopćio da poboljšanje situacije u Iraku omogućava da se težište američkog vojnog angažiranja prebaci u Afganistan, ovakve vijesti potvrđuju da je na iračkom pijesku i dalje "veoma vruće". I neizvjesno kada je riječ o miru i daljnjem razvoju.
Londonski The Guardian je u današnjem tekstu, posvećenom Iraku, konstatirao da je nivo nasilja u odnosu na prethodne godine "u padu".
Taj list je i upozorio da tamo i dalje nema sigurnosti, ni demokratije i prosperiteta, što je George W. Bush, sada već bivši predsjednik SAD-a, obećao kad je pokrenuo vojnu mašineriju za rušenja režima Saddama Husseina, optuženog da raspolaže oružjem za masovno uništavanje.
"U Iraku i dalje svakog drugog dana gine po jedan američki vojnik, irački vojnici i policajci umiru još češće, a izvještaji govore i o ubijanju više od 300 iračkih civila mjesečno", naveo je ovaj ugledni dnevnik.
Podaci o žrtvama rata, koji je zbir sektaških sukoba, terorističkih napada i oružanih akcija savezničkih snaga, i dalje su krajnje nepouzdani. Broj ubijenih američkih vojnika već je prešao 4.000, dok se mrtvi na iračkoj strani iskazuju u stotinama hiljada. Tome treba dodati i da je iz Iraka izbjeglo više od dva miliona ljudi, kao i da je nekoliko desetaka hiljada raseljenih u zemlji.
Vrijeme je pokazalo da su Bushove izjave o brzom završetku rata u Iraku bile neozbiljne, mnogi su govorili i šarlatanske, a nije opravdan ni povod za rat, jer nije dokazano da je Saddam pravio atomsku bombu i imao tvornice za proizvodnju razornog biološko-hemijskog oružja. Taj "propust" je omogućio širenje vjerovanja da je američki pohod na Irak bio, ustvari, pohod na iračku naftu, što je posebno naglašeno u islamskom svijetu.
U pokušajima obnove razorene zemlje nije se daleko odmaklo, iako su na donatorskim konferencijama za to u više navrata pribavljane milijarde dolara. Raditi i gradite se jednostavno nije moglo u uvjetima borbi "svih protiv svih", gdje je značajnu ulogu imala i Al-Qaida, još prisutna u Iraku.
Objektivni analitičari sve češće ukazuju da se rat u Iraku, bar zasad, nikom nije isplatio, iako je Bush, svojevremeno, govorio da je "on (rat) dobar za Irak, SAD i cijeli svijet".
Bushov nasljednik Barack Obama sada više brine o izgradnji izlazne strategije iz Iraka, nego o novim vojnim akcijama u toj zemlji, koje su minulih godina dramatično umanjile ugled SAD-a u svijetu. Prvi crni predsjednik u Bijeloj kući je za ovu godinu najavio smanjivanje američkog vojnog kontingenta u Iraku od oko 150.000 ljudi za skoro trećinu i kompletno povlačenje vojske do kraja 2011.
Malo ko vjeruje da će za tri godine "nakon odlaska Jenkija" Irak biti stabilna, demokratska zemlja u kojoj će u miru i slozi živjeti tri glavne sekte - suniti, šiiti i Kurdi, čiji su stoljetni animoziteti pojačani od 2003., prenio je Tanjug.
Sami Iračani strahuju da bi s odlaskom stranih trupa moglo početi namirivanje starih računa između ovih grupacija, koje bi moglo dovesti i do cijepanja Iraka.
