Rivalstvo između dvije najveće vjerske frakcije - šiita i sunita - odmah je izbilo u prvi plan, što bi, kako se strahuje u Turskoj, moglo da dovede do još dubljih podjela i građanskog rata.
Taj sukob tinja još od vremena Sadama Huseina koji je decenijama bio na vlasti, iako je pripadao manjinskim sunitima.
Premijer Nuri al Maliki optužio je svog zamjenika Tareka al Hašemija, sunita, da stoji iza ubistava "nekoliko visokih vladinih i sigurnosnih zvaničnika", prenosi Tanjug.
Potpredsjednik vlade je to demantirao i izbjegao je hapšenje pošto je pobjegao na sjever zemlje gdje je zasad našao utočište među tamošnjim Kurdima, koji su su se u međuvremenu izborili za određeni stepen autonomije.
"Ako ne predaju Hašemija ili ga puste da pobjegne to će stvoriti velike probleme u zemlji. Ne dozvoljavam ni sebi, ni drugima da se pogađaju oko iračke krvi", prenose istanbulski mediji upozorenje premijera Al Malikija.
Uzroci sadašnje krize u vladi su mnogo dublji. Al Hašemi se zalaže za povezivanje tri provincije u sunitsku autonomnu oblast, čemu se odlučno protivi premijer Al Maliki. On optužuje Al Malikija da se ponaša kao diktator i suniti već najavljuju proteste.
Turski analitičari, koji prate razvoj u susjednoj zemlji, upozoravaju da bi najnovije rivalstvo moglo da dovede do unutrašnjih sukoba i krvoprolića. To potvrđuje najnoviji bombaški napad kada je u Bagdadu, u četvrtak, u deset eksplozija stradalo više od 60 ljudi, dok je 180 ranjeno.
To je najveće krvoproliće u Iraku u posljednja četiri meseca. Zasad niko nije preuzeo odgovornost za te napade, ali se strahuje od novih terorističkih napada, pogotovo što Al Kaida u Iraku još ima svoje uporište.
Najnoviji razvoj situacije sa zabrinutošću se prati u susjednoj Turskoj i drugim zemljama u nemirnom regionu, pogotovo što se u Iraku ukrštaju mnogi vanjski interesi.
Iran otvoreno podržava većinske šiite, dok suniti imaju bliske odnose sa Saudijskom Arabijom. Najnoviji razvoj događaja izaziva zabrinutost i u Bijeloj kući koja je ovog mjeseca sigurnost zemlje prepustila iračkoj policiji i vojsci.
Mediji otkrivaju da je potpredsjednik SAD Joseph Biden telefonom razgovarao s predsjednikom Iraka Džalom Talibanijem, ali druge pojedinosti nisu saopćene.
U Bagdad se po hitnom postupku vratio i američki ambasador koji je planirao da predstojeće praznike provede u SAD.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
