U 2008., njegovoj šestoj godini, rat će koštati približno 12 milijardi dolara mjesečno, što je trostruki porast troškova iz njegovih prvih godina, tvrde dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph E. Stiglitz i koautorica studije Linda J. Bilmes u novoj knjizi.
Radeći na "najboljim" i realistično-umjerenim" scenarijima, oni su prognozirali da će irački i afganistanski ratovi, uključujući dugoročnu vojnu okupaciju tih zemalja, koštati američki budžet između 1,7 i 2,7 triliona dolara - ili više do 2017., javio je AP.
Kamate na novac pozajmljen da se pokriju ti troškovi same bi mogle koštati dodatnih 816 milijardi dolara, pored već ukalkulirane cifre, tvrde oni.
Nepristrani Kongresni budžetni ured (CBO) već je sačinio vlastitu projekciju i izašao je s nižim ciframa, prognozirajući kumulativne troškove od 1,2 do 1,7 triliona dolara za dva rata, dok na Irak otpadaju dvije trećine troškova.
Razlike u procjenama proizilaze iz raznih obima pretpostavki, scenarija i budžetskih stavki koje se uračanavaju. Kolika god, međutim, bila ta procjena, troškovi će biti golemi, tvrde revizori iz Vladinoga računovodstvednog ureda (GAO).
U izvještaju Kongresu od 30. januara GAO je primijetio da će SAD dati "značajne" buduće resurse za za ratove. "zahtijevajući od donosioca odluka da razmišljaju o teškim opcijama dok se zemlja suočava s dugoročnim fiskalnim izazovom".
Te brojke ne uključuju troškove rata za ostatak svijeta. U samom Iraku invazija pod američkim vodstvom iz 2003. - sa svojim razornim zračnim bombardiranjima - i pljačkama i paležima koji su uslijedili teško je oštetila elektroenergetski i druge infrastruturne sektore, naftnu industriju, bezborojne tvornice, bolnice, škole i druge temelje ekonomije.
Niko nije pokušao izračunati ekonomsku štetu nanesenu Iraku, kaže glasnogovornik Međunarodnoga monetarnog fonda Niels Buenemann, koji pomno prati nacionalne ekonomije. Milioni Iračana ostali su bez posla, a stotine hiljada profesionalaca, rukovodnog kadra i ostalih pripadnika srednje klase napustilo je zemlju.
U svojoj knjitzi "Rat od tri triliona dolara", Stiglitz, s Univerziteta Columbija, i Bilmes, s Harvarda, navode da će dva rata koštati američki budžet 845 milijardi dolara od 2007. do narednog 30. septembra kada se završava fiskalna 2008. godina, pod pretpostavkom da Kongres u potpunosti ispunjava finasijske zahtjeve Bushove administracije. Ti troškovi uključuju ne samo vojne operacije nego troškove ambasada, obnove i ostale troškove vezane za rat.
Ukupna suma tako daleko nadmašuje brojku od 670 milijardi dolara Kongresnog istraživačkog centra za 12-godišnji vijetnamski rat.
Iako su američke i iračke žrtve opale u posljednjim mjesecima, stopa potrošnje je u porastu. Potpuno finansirani ratni budžet za 2008. bit će za 155 posto viši nego u 2004., navodi se u izvještaju CBO-a.
Stiglitz i Bilmnes tvrde u svojoj knjizi da bi ukupni ekonomski i društveni troškovi rata do 2017. godine mogli nadmašiti pet triliona dolara - koliko je Amerikance koštao Drugi svjetski rat - najskuplji u historiji.
