U novom haškom "megaprocesu", zbog kojeg su proširivane sudnice ICTY-a, na optuženičkoj klupi su bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović (63), potpredsjednik Vlade SRJ Nikola Šainović (58), načelnik Glavnog štaba VJ general Dragoljub Ojdanić (65), zapovjednik Treće armije VJ Nebojša Pavković (60), zapovjednik Prištinskog korpusa VJ Vladimir Lazarević (57) i načelnik štaba MUP-a Srbije na Kosovu pomoćnik ministra Sreten Lukić (51).
Optužnica ih u pet točaka tereti po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti, te kao sudionike udruženog zločinačkog pothvata, za progon oko 800.000 Albanaca, masovna ubistva, deportacije, silovanja i druge zločine počinjene u sklopu "sistematske kampanje terora i nasilja" na Kosovu u prvih šest mjeseci 1999.
"Optužba će dokazati da su šestorica optuženih sudjelovala, zajedno sa Slobodanom Miloševićem, u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem da se izmijeni etnička ravnoteža na Kosovu kako bi se održala srpska kontrola nad tom pokrajinom", najavio je u uvodnoj riječi tužitelj Thomas Hannis.
"Godine 1999. prizori sukoba na Kosovu i konvoja s hiljadama albanskih izbjeglica plijenili su međunarodnu pažnju. Mi ćemo objasniti zašto i kako se to dogodilo", rekao je Hannis.
Naglasio je kako se o Kosovu ne može govoriti bez spominjanja Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i SRJ koji je u martu ove godine, tokom suđenja, umro u pritvoru ICTY-a od infarkta.
Za Miloševića, koji je krejem 1999. optužen skupa s Milutinovićem, Šainovićem i Ojdanićem, "Kosovo je bilo izuzetno važno, jer je na njemu počeo svoj politički uspon. Vjerovao je da će ostati na vlasti sve dok kontrolira Kosovo", kazao je tužitelj. "Rekao je kako mu je Kosovo važnije od glave", dodao je Hannis.
Prvoptuženog Milutinovića, opisao je kao jednu od ključnih figura i člana svih državnih tijela koja su planirala i vodila operacije na Kosovu, s velikim ovlastima nad vojskom i policijom, pregovarača s međunarodnom zajednicom i dužnosnika koji je u maju 1999. izdao ukaz o osobnim iskaznicama u ratnom stanju, na temelju kojeg su Albancima oduzimani osobni dokumenti.
Za Šainovića je rekao da je bio "član unutarnjeg kruga" kojem je Milošević osobno delegirao ovlasti za Kosovo, te da je bio glavni pregovarač o Kosovu sa svim međunarodnim izaslanicima.
Tužitelj Hannis opisao je i uloge ostale četvorice optuženih te uloge vojske, policije i drugih organizacija u ratu na Kosovu.
Govoreći o genezi srpsko-albanskog sukoba na Kosovu, Hannis je istaknuo i značaj Memoranduma SANU iz 1986., odluka Skupštine Srbije o ukidanju autonomije iz 1990. a opisao je i sistematsku diskriminaciju Albanaca u cilju promjene etničkog sastava.
U sudnici je prikazan dio snimke Miloševićevog govora na Gazimestanu 1989. u kojem je najavio rat na prostoru bivše Jugoslavije, te niz snimaka vezanih za pojedinačne pokolje koje su u albanskim selima na Kosovu počinili pripadnici srpske vojske i policije 1999., kao i snimke masovnih grobnica i deportacija.
Suđenje, na kojem će dokazni postupak optužbe trajati oko godinu dana, odvija se pred raspravnim vijećem kojim predsjedava škotski sudac Iain Bonomy, koji je sudio i Miloševiću, a uz njega su i Ali Nawaz Chowhan iz Pakistana i Cvetana Kamenova iz Bugarske.
Šestorica optuženih su se dobrovoljno predala ICTY-u od 2002. do 2005., a na prvom pojavljivanju pred sudom odbacili su optužbe.
