Film, prikazan u sudnici, snimljen je za britanski Kanal 4, kako autorica kaže, zato što su "u to doba Srbi optuživani za razne zločine, i postavljalo se pitanje je li moguće da i Hrvati to isto rade, a provuku se". Prema njezinim riječima, Kanal 4 smatrao je da je to pitanje aktualno i tražio da se film odmah snimi.
"Htjeli smo steći dojam o složenosti situacije i vidjeti je li moguće formirati mini državu Herceg-Bosnu koja bi okupila Hrvate u Bosni", rekla je svjedokinja optužbe o filmu koji je prema njezinim riječima sniman krajem 1993. godine.
U Zagrebu je autorica razgovarala s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, ministrom odbrane Gojkom Šuškom te predsjednikovim savjetnikom Slavenom Leticom i akademikom Dušanom Bilandžićem.
U Mostaru je intervjuirala samo Jadranka Prlića, premijera tadašnje HR Herceg-Bosne. Stvaranje Herceg-Bosne dio je ostvarenja dugo pripremanog plana, rekla je autorica filma.
Na pitanje odvjetnika odbrane je li se sa snimanja vratila s pričom kakvu je predviđala, odgovorila da je priča bila još snažnija od očekivane, te da je film i nagrađivan.
Odbrana je, prenosi Hina, dovela u pitanje izbor sugovornika u filmu i insistirala na pitanju zašto svjedokinja nije razgovarala ni s kim iz bošnjačkog vodstva iz toga vremena, na što je svjedokinja odgovorila da je "to bila prvenstveno hrvatska priča".
Šestorica bivših političkih i vojnih čelnika Hrvata iz BiH - bivši premijer i predsjednik HRHB Jadranko Prlić, ministar odbrane Bruno Stojić, ministar policije Valentin Čorić, zapovjednici HVO-a generali Milivoj Petković i Slobodan Praljak, te šef uprave zatvora i logora HVO-a Berislav Pušić, optuženi su za ratne zločine počinjene u kampanji progona bošnjačkoga i drugog nehrvatskog stanovništva s područja HR Herceg-Bosne tokom hrvatsko-bošnjačkog sukoba 1993./94. godine.
Suđenje se nastavlja u utorak svjedočenjem novoga svjedoka.
