"Vjerujemo da dokazi koje je podnio tužitelj ne mogu pobiti naše argumente da ovaj sud nije nadležan u ovom slučaju", rekao je zastupnik Srbije Tibor Varadi.
Hrvatska je protekla dva dana iznijela argumente da je SRJ u stvarnosti bila članica UN-a u vrijeme podnošenja hrvatske tužbe 1999., iz čega proizlazi da je imala pristup ICJ-u, kao i da je bila stranka Konvencije o genocidu.
Također, hrvatski zastupnici obrazložili su i da je režim Slobodana Miloševića funkcionirao sa svim obilježjima države i u vrijeme prije formalnog proglašenja SRJ u aprilu 1992., odnosno u vremenu kada su se dogodili najteži zločini u Hrvatskoj te da iz te činjenice proizlazi odgovornost države u razdoblju u kojem je nastajala.
Varadi je, odgovarajući na tvrdnje da je SRJ 90-ih bila članica UN-a, optužio Hrvatsku za nedosljedno ponašanje jer je Zagreb tih godina ustrajno i u svim međunarodnim forumima, osim pred ovim sudom, osporavao članstvo SRJ u UN-u.
Objašnjavajući pak nedosljednost Beograda u isto vrijeme, Varadi je kazao da je tadašnje ustrajavanje režima Slobodana Miloševića na državnom kontinuitetu SRJ u odnosu na SFRJ bilo plod zablude prethodne vlasti.
Sa smjenom vlasti u Srbiji 2000. godine nova vlast zatražila je te godine prijem u Ujedinjene narode.
Zastupnik Varadi poručio je i da je Hrvatska, umjesto da ponudi uvjerljivu argumentaciju, ponudila tvrdnje da bi međunarodnom humanitarnom pravu bila nanesena ogromna šteta kad bi ovaj sud utvrdio da se međunarodne konvencije poput ove o sprečavanju genocida ne primjenjuju u trenutku raspadanja države, posebno nasilnog, odnosno upravo u vrijeme kad su one najpotrebnije.
Varadi je, osvrćući se na hrvatsko pozivanje na bosanski slučaj pred ICJ-em, ponovno podsjetio da je u tom slučaju ICJ utvrdio genocid nakon što je to već učinio drugi haški sud - ICTY, dok u slučaju Hrvatske nijedno tijelo još nije utvrdilo da se radi o genocidu.
ICJ je 2007. na temelju tužbe BiH protiv Srbije za genocid utvrdio da se u Srebrenici dogodio genocid, ali je odgovornost Beograda ograničio na propust u sprečavanju zločina i progona počinitelja.
Odgovarajući na hrvatsku argumentaciju da se u bosanskom i hrvatskom slučaju genocida radi o dvije strane iste medalje, potkrijepljenu primjerima zločina s jedne i druge strane granice koji su se svi dogodili u zoni djelovanja banjalučkog korpusa JNA, Varadi je podsjetio da je ICJ u bosanskom predmetu utvrdio da se ne radi o genocidu.
On je poručio da djelovanje JNA nije jedina spona rata u BiH i Hrvatskoj, naglasivši da su, prema Međunarodnom kaznenom sudu za područje bivše Jugoslavije, i hrvatske vojne snage bile upletene u rat u BiH.
Suzastupnik Srbije Vladimir Đerić, podsjetivši da se ICJ 2004. proglasio nenadležnim za tužbu Srbije protiv zemalja članica NATO-a, uz obrazloženje da SRJ tada nije bila članica UN-a, poručio je da bi drugačija odluka suda dala Srbiji dva različita odgovora na isto pitanje.
Rasprava se nastavlja u petak, prenosi Hina, iznošenjem završnih riječi hrvatske strane.
