U pozadini ekonomske krize u Evropi počinje i jezička kriza - na jesen će biti skupljeni potpisi kao znak podrške promjeni statusa većine "konfliktnih" jezika regiona - zvanični jezici u EU mogu da postanu i baskijski, bretonski, galicijski, katalonski, korzikanski, frizijski, bavarski, aragonski, oksitanski, elzaški, kornuelski i ruski.
Povod za reformu postao je latvijski referendum, koji je zakazan za 18. februar. U baltičkim zemljama jezički problem je na ivici nacionalnog konflikta, mada u EU postoje zemlje gdje je situacija još gora, ali se o tome ne govori - ističe Miroslav Mitrofanov, latvijski politikolog, lider stranke Za ljudska prava.
U Grčkoj je situacija u vezi sa pravom makedonske manjine koja živi na granici sa Makedonijom mnogo gora. Grci kategorički ne priznaju postojanje Makedonaca kao nacionalne manjine.
Još prije deset godina pravobranioci su se žalili da su izloženi nasilju zbog pokušaja da realizuju pravo na maternji jezik. Sami Grci, čak i predstavnici lijevih partija, trude se da ovo pitanje ne pokreću i ne razmatraju.
Druga problematična zemlja jeste Francuska, koja nije ratifikovala okvirnu konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina. Bez obzira na odbijanje da ih prizna, posljednjih godina odnos vlasti ka korišćenju regionalnih jezika postao je blaži - na primjer, prema bretonskom, koji se veoma razlikuje od francuskog.
Sličnih lokalnih jezičkih konflikata u zemljama EU ima na desetine. Upravo zato opšteevropska partija Evropska slobodna alijansa podržala je inicijativu Tatjane Ždanok, jedine predstavnice Latvije u Evropskom parlamentu, za iskorjenjivanje jezičke diskriminacije.
Zvanični prijedlog o promjeni statusa jezika nacionalnih manjina biće formulisan u aprilu, a već na jesen će započeti sakupljanje potpisa.
Zatim je Evropska komisija dužna da razradi odgovarajući zakon. Potrebna je podrška svega milion građana EU, a to je sasvim realno.
Broj potpisa od svake zemlje treba da bude proporcionalan broju stanovnika. Na primjer, u Latviji će biti potrebno da se sakupi svega 6.500 potpisa, u Njemačkoj oko 70 hiljada. Najvažnija i jedina izmjena poslije proširenja spiska zvaničnih jezika bit će pravo svakoga da se obraća institucijama EU na maternjem jeziku, a to već nije tako malo.
Status zvaničnog jezika EU ne znači i zvanični status u zemljama EU. Nemoguće je natjerati neku zemlju da prizna ili ne prizna jezik. Sa druge strane, ako ruski bude priznat za zvanični jezik EU, Rusi će lakše tražiti zvanični status ili garancije očuvanja ruskog jezika u Latviji ili Estoniji.
U Evropi ruskim jezikom se služi oko šet miliona ljudi, to je nešto više od broja stanovnika Danske ili Finske, a pri tome svima njima ozbiljno je ograničeno pravo na maternji jezik - navodi "Glas Rusije".
Predstojeće sakupljanje potpisa pokazaće da li će EU uspjeti da zaštiti nacionalne manjine od diskriminacije. Tim prije što Lisabonski sporazum (dokument koji ispunjava funkcije Ustava EU) omogućava da se među zvanične jezike uključuju oni koji su maternji za milione stanovnika Evrope.
Možda vas zanima
Govorila o problemima
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Najskuplji igrač Arsenala
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
Talentovana bh. muzičarka
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
