Coretta Scott King važila je za "prvu damu pokreta za građanska prava". Za Martina Luthera Kinga udala se 1953. godine i bila je uz njega u svim važnim bitkama za građanska prava američkih crnaca.
Vjerojatno najvažniji događaj tog doba bio je Kingov govor u Washingtonu 1963. U poznatom govoru na stepenicama spomenika Abrahamu Lincolnu Martin Luther King izražava nadu da će jednog dana "Amerika postići svoje ideale", odnosno da će ostvariti ideju iz Ustava da su svi ljudi – jednaki.
Nakon što je 1968. godine Martin Luther King ubijen u atentatu, Coretta Scott King nastavlja s njegovim radom putujući po cijeloj zemlji te inostranstvu. Na svoj samozatajan način, ona je sve donedavno radila na ostvarenju ideala Martina Luthera Kinga – da se Amerika oslobodi rasizma i siromaštva te da prestane voditi ratobornu politiku.
U intervjuu za Glas Amerike 1995. godine Coretta Scott King je o ostavštini svog supruga rekla: "Govor mog supruga pod nazivom 'I have a Dream' poznat je širom svijeta jer on govori o najplemenitijim ciljevima čovječanstva."
Neposredno nakon smrti Martina Luthera Kinga njegova je udovica u Atlanti osnovala Centar za nenasilne društvene promjene, koji je ponio ime njezinoga ubijenog supruga.
Takođe se neumorno zalagala da vlada Sjedinjenih Država uspostavi državni praznik u čast ovog borca za građanska prava. Coretta Scott King je sa svoje četvoro djece učestvovala u mnogim antiratnim protestima. Na jednom takvom protestu je i uhapšena 1985. godine.
Često je govorila u prilog prava žena te manjina općenito, pogotovo na radnom mjestu te u školi, odnosno na fakultetu: "Upravo je to i smisao života. Ne da postignemo neke naše sebične osobne ciljeve, već da pomognemo u uzdizanju cijeloga ljudskog roda. Ako u tome uspijemo, onda smo i kao osobe obogaćeni."
Coretta Scott King preminula je u 78. godini života, u ponedjeljak 30. januara, a u utorak je sahranjena u Atlanti u saveznoj državi Georgiji.
