Militantni studenti su 4. novembra 1979. godine u jurišu zauzeli američku ambasadu i uzeli diplomate za taoce koji su tu ostali zatvoreni 444 dana. Diplomatski odnosi između Teherana i Washingtona su zatim prekinuti.
Od tada se svake godine organiziraju demonstracije ispred bivšeg predstavništva u Teheranu.
U govoru koji je održao pred demonstrantima, uglavnom učenicima, ajatolah Khamenei je ponovo opravdao zauzimanje ambasade.
"Ta akcija je simbol hrabrosti i odvažnosti revolucionarne omladine u odnosu na svu moć Sjedinjenih Američkih Država, jer je okupacija špijunskog gnijezda bacila SAD na koljena", kazao je on.
On je kritizirao američke predsjednike koji "izgovaraju prividno prijateljske riječi, a u stvarnosti su samo željezna ruka u baršunastoj rukavici".
Odnosi između Teherana i Washingtona nisu prestali da se pogoršavaju, naročito zbog kontroverznoga iranskog nuklearnog programa, prenio je AFP.
Glas Amerike u četvrtak podsjeća na ono što se događalo 4. novembra 1979. godine i nakon toga dana kada je oko 500 naoružanih iranskih militanata, koji su sebe nazivali studentima, zauzelo američko veleposlanstvo u Teheranu, uzevši 52 službenika za taoce.
Zauzimanje veleposlanstva uslijedilo je nakon nekoliko sedmica antiameričkih ispada čelnika iranske islamske revolucije, ajatole Khomeinija.
Američki predsjednik Jimmy Carter odbio je ponudu otmičara da Amerikance puste na slobodu u zamjenu za izručenje Iranu bivšeg šaha Mohammeda Raze Pahlavija, koji se u ono vrijeme nalazio u SAD-u na liječenju od raka.
Predsjednik Carter osobno je preuzeo odogovornost za pregovore o oslobađanju američkih diplomata, te je vrlo jasno dao do znanja Iranu da Sjedinjene Države neće odgovarati na ucjenu, te je osudio otmicu američkih diplomata.
"Moram naglasiti ozbiljnost situacije. Sjedinjenim Državama je kao i svakoj drugoj zemlji vrlo važno da su životi diplomatskog osoblja koje živi izvan zemlje zaštićeni, te da ne prihvatimo korištenje terorizma i otmice kao načine da nam se nametnu politički zahtjevi", rekao je predsjednik Carter.
Jimmy Carter je proveo preostalih 15 mjeseci svog predsjedničkog mandata pregovarajući o oslobađanju talaca, ali su Iranci čekali do trenutka odlaska Jimmyja Cartera s vlasti prije nego su se složili da ih puste.
Američki taoci su pušteni na slobodu 12. januara 1981. godine, nekoliko minuta nakon što je Ronald Reagan preuzeo predsjedničku dužnost.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
