Svijet
0

Haški tužitelji: Hrvatski generali odgovorni za progon Srba u Oluji

FENA
Haško suđenje hrvatskim generalima Anti Gotovini (52), Ivanu Čermaku (58) i Mladenu Markaču (52), optuženima za zločine počinjene tijekom Oluje, počelo je u utorak četverosatnim uvodnim riječima tužiteljstva koje je poručilo da su trojica generala odgovorna za etničko čišćenje srpskog stanovništva počinjeno 1995. progonom, ubojstvima i razaranjem njihove imovine na područjima koja su tada bila pod kontrolom srpskih snaga.

"Ovo suđenje proizlazi iz prisilne eliminacije krajiških Srba iz Hrvatske, uništenja njihove zajednice u kolovozu 1995. kao i uloga i odgovornosti trojice generala u Hrvatskoj vojsci u tom procesu", kazao je na početku uvodnih riječi tužitelj Alan Tieger.

On je istaknuo da pravo Hrvatske na reintegraciju područja koja su zauzeli Srbi nije bilo sporno, ali je poručio da je uz taj cilj paralelno postojao i drugi cilj trajnog uklanjanja srpskog stanovništva koji je osmišljen i proveden u sklopu udruženog zločinačkog pothvata u kojem je uz trojicu optuženih generala sudjelovao i tadašnji politički vrh Hrvatske na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Tužiteljstvo će postojanje tog cilja, kao što je ranije bilo najavljeno, na suđenju dokazivati tzv. predsjedničkim transkriptima sa sastanaka vojnog i državnog vrha na kojima je tijekom srpnja 1995. pripremana Oluja a koji po tužiteljstvu pokazuju da je postojao plan da se topničkim napadima i dezinformacijama prisili i potakne srpsko stanovništvo na masovni odlazak a potom se njihov povratak onemogući raznim administrativnim zaprekama.

"Fokus ovog suđenja bit će njihov doprinos udruženom zločinačkom pothvatu", kazao je Tieger objašnjavajući da je prema tužiteljstvu general Gotovina naredio i planirao topničke napade kako bi se civili prisilili na masovni odlazak, general Markač je također bio odgovoran za razaranje topništvom koje su činile njegove postrojbe, a general Čermak svoju je ulogu obavio tako što je pred međunarodnom zajednicom prikrivao stvarno stanje i zločine.

Tužiteljstvo je svoje uvodne riječi popratilo terenskim snimkama tadašnjeg sektora Jug kao i kartama na kojima su bila označena kretanja vojnih snaga, te televizijskim snimkama Tuđmanovih govora.

Tieger je veliki prostor posvetio granatiranju Knina tvrdeći da taj grad nije napadnut kao vojno uporište nego da je bio izložen neselektivnom granatiranju kako bi se stanovništvo demoraliziralo i natjeralo u panični bijeg. U prilog svojim tvrdnjama naveo je da baza UN-a nije pogođena nijednom, stožer srpskih snaga sa samo dvije granate, dok su stambene zgrade u gradu pogođene desecima projektila. Pri tom je naveo kako se iz raspoloživih dokaza vidi da je hrvatsko topništvo moglo precizno odabirati i gađati ciljeve.

Tužitelj Stefan Waspi, koji je prvo dao kratak pregled najvažnijih događa u Oluji, posvetio je vrijeme opisivanju razaranja i ubijanja koje je slijedilo nakon završetka vojnih operacija, a koje "nije imalo vojnog opravdanja".

"Ti zločini nisu bili izolirane neizbježne posljedice rata", kazao je Waspi poručivši da su sustavnost i rasprostranjenost uništavanja srpske imovine, kao i izostanak kažnjavanja počinitelja govorili o namjeri da se stanovništvu koje je najvećim dijelom izbjeglo onemogući povratak.

On je kazao kako će dokazi pokazati da su pljačka i paljenje počeli već drugog dana Oluje i to čak i ispred baze UN-a u Kninu te da će se u tome pozivati i na iskaze pripadnika HV-a.

"Dim se dizao iz sela po čitavom sektoru Jug", rekao je Waspi navodeći da je do studenog 1995. od 22 tisuća kuća potpuno ili djelomično bilo razoreno njih 17 tisuća. Svjedoci će, prema njegovoj najavi, posebno opisati razaranje i pljačku Kistanja, Gračaca i Otrića.

Tužiteljstvo će, prema njegovim riječima, dokazivati i dio od 350 ubojstava koliko ih je tužiteljstvo popisalo u sektoru Jug uključivši zločine u Gruborima te zaseocima Ðurići i Šare u kojima je ubijeno 15 civila.

Četverosatne uvodne riječi tužitelj Tieger zaključio je izlaganjem o individualnoj i zapovjednoj odgovornosti trojice generala koji su, kako je istaknuo, ne samo propustili voditi računa o vjerojatnim rizicima za odmazdu pripadnika HV-a koji su oslobađali svoje domove i na taj način spriječiti zločine, nego su propustili i poduzeti

odgovarajuće sankcije prema podređenima nakon što su saznali za takva djela.

Slučajeve u kojima su optuženi generali poduzimali mjere za kažnjavanje Tieger je nazvao "statistički beznačajnima" i zadovoljavanjem forme.

Upiranje prstom obrane optuženih generala u druga tijela vlasti kao odgovorna za kažnjavanje počinitelja zločina Tieger ocijenio je kao neutemeljeni pokušaj prebacivanja vlastite odgovornosti za propuste.

Trojica generala uvodne su riječi pratili ozbiljna izraza lica, a general Gotovina povremeno je radio bilješke. Početak suđenja trojici generala, šest i pol godina nakon podizanja prve optužnice u ovom predmetu, izazvao je i interes stranih medija posebno francuskih s obzirom na legionarsku prošlost generala Gotovine.

Nakon uvodnih riječi tužitelja u srijedu obrana generala Gotovine iznijet će svoje uvodne riječi a nakon toga tužitelji će u četvrtak izvesti svoje prve svjedoke čiji identitet još nije poznat.

Suđenje vodi tročlano sudsko vijeće kojem predsjeda stalni sudac Haškog suda Nizozemac Alphons Orie, a uz njega su i zimbabveanska sutkinja Elizabeth Gwaunza te latvijski sudac Uldis Kinis.