ICTY
0

Hartmann bi se danas trebala izjasniti o optužbama

FENA
Bivša glasnogovornica Tužiteljstva Haškog suda Florence Hartmann u ponedjeljak poslije podne trebala bi se pojaviti prvi put pred sudskim vijećem ICTY-a kako bi se izjasnila o optužbama o nepoštivanju suda.

Hartmann se tereti u dvije tačke optužnice za nepoštovanje suda zbog objave podataka iz tajnih odluka Žalbenog vijeća Haškog suda u predmetu "Milošević". Ona je, prema optužnici, tajne podatke objavila u septembru prošle godine u svojoj knjizi "Mir i kazna" i u članku "Prikriveni ključni dokazi o genocidu" koji je u januaru 2008. objavio Bosanski institut.

Haški sud je 1. februara 2008. pokrenuo istragu kako bi utvrdio je li Hartmann otkrila tajne podatke. Ta je istraga pokazala da postoji osnova za njezin kazneni progon i posebno uspostavljeno sudsko vijeće Haškog suda 27. augusta ove godine protiv nje izdalo tzv. nalog umjesto optužnice, zakazavši njezino izjašnjavanje o krivnji, za 15. septembar.

Prvo pojavljivanje Hartmann na njezin je zahtjev, međutim, odgođeno za 13. oktobar zbog njezinih profesionalnih obveza prema OSCE-u zbog kojih ne bi mogla doći u septembru u Den Haag, ali je i rasprava 13. oktobra odgođena, na zahtjev suda i pomaknuta za dvije sedmice.

Bivša glasnogovornica tužiteljstva Haškog suda prošle sedmice je u Osijeku, prenosi Hina, izjavila kako smatra da optužnica protiv nije rezultat osobnih obračuna, već rezultat neprihvaćanja dijelova tog suda da se kvalificirano promatra njegov rad te pokuša ušutkati analiza i moguća kritika njegova rada, ali da, usprkos svim dosadašnjim iskustvima, još vjeruje u međunarodnu pravdu.

Na konferenciji za novinare Hartmann je na novinarski upit smatra li da je optužnica protiv nje rezultat revanšizma bivše glavne tužiteljice Carle del Ponte rekla je kako ne osjeća da je optužena ona osobno, već, kako je rekla, "slobodna riječ".

Kazala je kako vjeruje da kao glasnogovornica tužiteljstva nije pogrešno informirala javnost, već je smatrala da u nekim trenucima može ograničeno informirati javnost, s obzirom na to da su dijelovi informacija vezani za određene procese i postupke bili povjerljivi, ali se o njima nakon određenog vremena moglo javno govoriti.

Pravila Haškog suda predviđaju kaznu do sedam godina zatvora i/ili novčanu kaznu do 100.000 eura za nepoštovanje suda.