Svijet
0

Haradinaj: Haški tribunal malo doprinjeo pomirenju

FENA
Bivši kosovski privremeni premijer Ramuš Haradinaj, koga je Haški tribunal oslobodio optužbi za ratne zločine, ocjenio je da taj međunarodni sud nije mnogo doprinjeo pomirenju u pokrajini.

"Kada je Tribunal uspostavljen bili smo srećni jer smo to shvatali aktom pravde za žrtve i odgovor na ono što se događalo u zemlji. Međutim potom smo bili šokirani kada smo postali predmet tog istog suda. Danas mogu reći da je jedan Tribunal bio potreban, ali da li je bio uspješan ili ne, teško mogu procjeniti. Pomirenju u našem regionu on najverovatnije nije puno doprinjeo", objasnio je u intervjuu austrijskom državnom radiju "Oe1" Haradinaj, predsjednik Alijanse za budućnost Kosova (AKP), stranke u privremenom parlamentu u Prištini.

Haradinaja, jednog od nekadašnjih zapovednika tzv. Oslobodilačke vojske Kosova, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu je 3. aprila poslje trogodišnjeg sudskog procesa oslobodio svih optužbi za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja na Kosovu i za vrijeme oružanih sukoba sa srpskih i jugoslovenskim snagama bezbjednosti tokom 1998. godine.

Tužilaštvo Tribunala u Hagu se 2. maja žalilo na dijelove takve odluke sudskog vijeća koja je izazvala žestoke negativne reakcije u Srbiji i dijelu međunarodne zajednice.

Tužilaštvo je u žalbi navelo da mu je Sudsko vijeće, u "atmosferi zastrašivanja svjedoka", onemogućilo da učestvuje u pravičnom suđenju time što mu nije pružilo dodatno vrijeme da preduzme opravdane korake u cilju pribavljanja iskaza svjedoka koji se tiču ključnih tačaka optužnice.

Haradinaj se založio za pomirenje s kosovskim Srbima, za šta su, kako smatra, potrebne ne samo politički i pravni oblici zaštite manjina, već i praktične mjere, poput ekonomskih.

Haradinaj je ocjenio i da na sjeveru Kosmeta vlada "specijalan oblik nereda". "Jedna određena grupa koristi podjelu između Prištine i Beograda, kao i između međunarodnih aktera za potpuno druge interese. To su ilegalna privreda i ilegalne aktivnosti koje se tamo odvijaju. Zbog toga postoji veliki interes u Prištini, Briselu, ali i u Beogradu da se tamo stanje sredi, jer bi u suprotnom bila stvorena jedna slobodna zona za ilegalnu privredu i kriminal", mišljenja je Haradinaj.

Haradinaj je nezadovoljan što poslje usvajanja ustava Kosova, administracija Ujedinjenih nacija nije okončana, već samo smanjena. Prema Haradinaju, ostanak Misije UN-a (UNMIK) na Kosovu u, prije svega Srbima naseljenim dijelovima, skriva opasnost de fakto podjele pokrajine.