Hajrudin Somun: Muslimanska braća u Egiptu su prokockala svoju šansu zavodeći sektaški sistem
U brojnim egipatskim gradovima obilježena je peta godišnjica revolucije u toj državi, kada je svrgnut dugogodišnji predsjednik Hosni Mubarak. Od tada su građani Egipta prošli kroz buran period. Na prvim demokratskim izborima za predsjednika su izabrali Mohammeda Morsija, kandidata Muslimanske braće, a zatim su se suočili sa novim problemima.
Došlo je do novih demonstracija pod izgovorom da Morsi propagira islamsko uređenje, te je nakon vojnog udara 2013. godine smijenjen. Vlast je preuzeo vojni general Abdel Fattah el-Sisi, koji je izabran za novog predsjednika Egipta.
Pet godina nakon revolucije u Egiptu i dalje vlada nezadovoljstvo, a sada zbog okrutne vladavine nove državne strukture, gdje se krše brojna ljudska prava i slobode. Zbog toga demonstranti na petu godišnjicu revolucije u Egiptu žele ukazati na nejednakosti i nezadovoljstvo novom vladom. Vojska i policija je blokirala pristup Tahrir trgu koji je 2011. godine bio simbol borbe demonstranata.
Veliki broj aktivista je uhapšen, a policija je izvršila brojne racije.
Analizirajući sve posljedice, još uvijek je teško komentarisati šta se postiglo "arapskim proljećem", smatra Hajrudin Somun.
"Veoma je teško govoriti o arapskom proljeću onima poput mene koji su polagali veliku nadu u taj pokret promjena i reformi. A kako je tek teško onima koji su izišli na trgove Kaira, Tunisa, Sane, Damaska kada, ako su preživjeli, vide u šta se izrodio taj pokret za proteklih pet godina. Veliko je pitanje da li je arapski svijet spreman da se izvuče iz kandži autoritarnih militarističkih ili feudalnih režima koji su naslijedili kolonijalne gospodare", kazao je Somun u izjavi za Klix.ba.
Pozitivni rezultati revolucija koje su počele prije pet godina nigdje nisu znatno vidljivi. Umjesto novih i reformskih vlada, u većini zemalja pogođenih revolucijom na sceni su militaristički i sektaški obračuni, pa se stječe dojam da su revolucije proizvele čak i teže stanje za građane, od onog prije početka "arapskog proljeća".
"Prema onome kako se arapsko proljeće odvijalo u Tunisu, jedan njegov dio jeste spreman, ali prema onome u šta se pretvorilo u Egiptu, nije. Upravo je Egipat, koji je trebalo ponovo preuzeti palicu političkog i kulturnog centra Srednjeg istoka, najbolji primjer. Tamo su Muslimanska braća prokockala historijsku priliku da svoj narod izvedu na put promjena, zaveli sektaški sistem i tako gurnuli zemlju u ruke nove diktature. Sirija je još mnogo teža priča", zaključio je Somun u izjavi za Klix.ba.
Građani Egipta ponovo strahuju, sada od autoritarne vladavine generala Sisija, koji je prema mišljenju mnogih uspostavio policijsku državu. Da stvar bude još gora, u Egiptu gotovo i da ne postoji prava opozicija, jer je hapšenjem Mohammeda Morsija djelovanje Muslimanske braće marginalizovano, a njihova organizacija proglašena je ilegalnom.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
