Jedno od pitanja koje je svakako privuklo dosta pažnje je i sporni iranski nuklearni program, čiji se kontroverzni predsjednik Ahmedinedžad obratio delegatima.
Zapadne zemlje - tačnije Sjedinjene Države i Velika Britanija - vjeruju da Iran ima program za pravljenje nuklearnog oružja, dok zvanični Teheran tvrdi da ga koristi isključivo u miroljubive svrhe. U međusobnom optuživanju i natezanju između Zapada i Irana da se tekući iranski program obogaćivanja urana obustavi, predsjednik Mahmud Ahmedinedžad je u obraćanju Generalnoj skupštini UN otišao korak dalje.
Naime, prošle godine, kada je govorio u Ujedinjenim nacijama, iranski lider izazvao je pravu kontroverzu založivši se da se Izrael zbriše s mape svijeta. Međutim, tokom govora u utorak, Ahmedinedžad je optužio Amerikance i Britance da koriste Vijeće sigurnosti za sopstvene ciljeve, kao i da zloupotrebljavaju to tijelo svjetske organizacije koje igra, kako je rekao, "ulogu i tužioca i sudije i porote".
Predsjednik Ahmedinedžad je u odbrani iranskog nuklearnog programa koristio razne argumente, od onih da je on transparentan i miroljubiv do toga da se odvija pod budnim okom inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Iranski lider je pred Generalnom skupštinom u svom uobičajeno prkosnom stilu govorio samo nekoliko sati poslije američkog predsjednika Busha.
U međuvremenu, demonstranti okupljeni ispred zgrade Svjetske organizacije zahtijevali su, između ostalog, i da se ne pokreće rat protiv Irana.
Malo je međutim, naznaka i u Bushovom i u Ahmedinedžadovom govoru koje bi govorile o mogućnostima za razrješenje spora oko iranskog nuklearnog programa, ocjenjuje BBC.
Ubrzo nakon govora iranskog predsjednika pred Generalnom skupštinom, predstavnici stalnih članica Savjeta sigurnosti, kao i Njemačke i Italije, sastali su se na večeri kako bi raspravljali o daljoj strategiji povodom iranskog nuklearnog programa.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
