Ističući da mnogi ekonomisti smatraju da bi nelikvidnost Grčke povukla nizbrdo i evropsku i njemačku privredu, list prognozira šta bi se moglo desiti ukoliko poslanici grčkog parlamenta u utorak ne podrže vladin program štednje.
"Oko ponoći parlament odbija da podrži najnoviji program štednje vlade premijera Georgea Papandreua. U tom trenutku je jasno da premijer mora da podnese ostavku i da nema ništa od novih kredita EU i MMF-a. Zemlja se smatra platežno nesposobnom, iako zvanično još nije proglasila bankrot", opisao je Welt potencijalni scenario.
"Posljedice državnog bankrota bile bi tako dramatične da ih je u ovom trenutku još nemoguće sagledati", izjavio je profesor političke ekonomije Hendrik Enderlin.
"Nakon vladinog poraza u parlamentu predstoji nekontrolirani državni bankrot, a samo nekoliko minuta nakon glasanja otvara se berza u Tokiju. U trenutku kada berze saznaju za lošu vijest iz Atine počinje bijeg od svega što ima veze sa Grčkom.
Ubrzo dolazi do drastičnog pada kurseva na svim berzama. U roku od nekoliko sati dolazi do nelikvidnosti na finansijskim tržištima. Niko više ne sklapa nikakve poslove, jer ne zna da li je druga strana platežno sposobna i da li će se pridržavati ugovora. Nepovjerenje je sve veće i investitori strahuju da bi Portugal, možda čak i Španija također mogli da dođu u situaciju u kakvoj je Grčka.
Sve veći broj banaka uvučen je u vrtlog dužničke krize. To je scenario do koga ne mora da dođe i koji možda nije ni vjerovatan. Međutim, takva mogućnost ni u kom slučaju nije isključena. Ako 155 Papandreouovih socijalista u parlamentu ne podrže predsjednika stranke i premijera prilikom glasanja u utorak uveče i ako opozicija na čelu sa Antonisom Samarasom, uprkos svim pritiscima iz EU, glasa protiv mjera štednje onda prijeti katastrofa.
Grčka bi ponovo uvela drahmu u odnosu 1:1 prema euru i najavila da će pregovarati sa povjeriocima o reprogramiranju dugova. Već prvog dana nova drahma izgubila bi do 70 procenata vrijednosti. Spremnost Grčke da vrati samo polovinu dugova više ne igra nikakvu ulogu, pošto su državne obveznice izdate u eurima brdo dugova bilo bi veće nego ikada.
Vlade eurozone morale bi da spašavaju zajedničku valutu i da spriječe drugu veliku recesiju u roku od tri godine", prenio je Deutsche Welle pisanje Welta.
