Novim mjerama obuhvaćeni su rast poreza na gorivo i poreza na dodanu vrijednost, smanjenje plaća i bonusa državnih službenika i zamrzavanje mirovina.
Grčki umirovljenici su u znak protesta zbog novih vladinih mjera organizirali demonstracije u Atini.
Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso je, međutim, pozdravio odluku grčke vlade, rekavši da su nove mjere štednje veoma bitne za stabilnost šire eurozone.
Atinski dopisnik BBC-a izvještava da se nove mjere ne dotiču najozbiljnijeg grčkog problema – utaje poreza.
Dodatne mjere, kojima vlada premijera Georgiosa Papandreua namjerava uštedjeti 4,8 milijardi eura, imaju za cilj da zadovolje i Evropsku komisiju i mešetare na međunarodnim finansijskim berzama.
Trenutno zaposlenici u javnom sektoru primaju četrnaest plaća svake godine i sindikati su upozorili da bi oduzimanje ijedne od tih dodatnih isplata bilo "ravno objavi rata".
Grčka mora smanjiti deficit kako bi prikupila sredstva za isplatu dugova koji dospijevaju u aprilu. Evropska unija je zabrinuta zbog mogućih posljedica koje bi kriza u Grčkoj mogla imati po euro.
Grčki premijer Georgios Papandreu je nešto ranije proračunsku krizu svoje zemlje usporedio s "ratnim stanjem".
U govoru parlamentarnim zastupnicima svoje Socijalističke stranke (PASOK) Papandreu je rekao da Grčkoj prijeti bankrot ako ne poduzme radikalne mjere u cilju smanjivanja svojih dugova.
On je upozorio da bi bez dodatnih mjera zemlja mogla naći u "košmarnoj situaciji" u kojoj vlada neće moći da isplaćuje plaće i mirovine.
Dopisnik BBC-a javlja da je premijer ovim izlaganjem faktički poručio svojim sunarodnjacima da se spreme za još jedan udarac njihovim primanjima.
Istodobno, kompanije će negativno reagirati na povećanje poreza smatrajući da bi efekt toga bio kontraproduktivan, odnosno da bi to samo ubrzalo propadanje gospodarstva.
Đurbuzović: Dogovorili smo se da obradujemo navijače, cilj je izvući Želju iz ove krize
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
