Usljed pomanjkanja tehničkog i zakonskog planiranja, ostvaren je samo jedan od 52 projekta, predviđena programom Privatno-javno partnerstvo, ukazao je Kaceli i podsjetio da je ovaj program, vrijedan 5,7 milijardi eura, pokrenut prije pet godina.
"Taj program je pokrenut, ali je bio neaktivan, bio je blokiran", rekao je on. Dodao je da Grčka "sad pokreće 22 investiciona projekta, vrijedna dvije milijarde eura, posredstvom mehanizma PPP koji će biti temeljno revidiran na takav način da ti projekti dobiju finansije".
Ubuduće će svi projekti morati da dobiju početnu podršku Evropske investicione banke da bi osigurali održivost finansiranja za sve partnere koji u tim projektima učestvuju (privatni investitori i komercijalni kreditori).
Grčko ministarsvo ekonomije i finansija želi da preko programa Privatno-javnog partnerstva ubrza realizaciju manjih i većih infrastrukturnih projekata, koji imaju veliki značaj za zemlju.
Vlade članica Evropske unije su koristile koncesije i Privatno-javno partnerstvo kao način za ulivanje novca građevinskih kompanija i banaka u razvoj skupih infrastrukturnih projekata, podsjetio je Rojters.
Grčka je iskoristila samo 3,6 posto fondova koji su joj u 2009. bili na raspolaganju u okviru Nacionalnog strateškog referentnog okvira (NSRF) i ove godine želi da tu iskorišćenost poveća na 15 posto, u čemu će joj pomoći PPP putem privlačenja privatnih investicija.
"Stopa iskorišćenosti je sad 6,7 posto i planiramo da je do kraja juna povećamo na osam procenata", ukazao je Kaceli.
U aprilu je, dugom opterećena, Španija objelodanila plan za ulaganje 17 milijardi eura u infrastrukturu, nadajući se privlačenju privatnih investicija radi podsticanja građevinskog sektora u vrijeme kad se, kao i Grčka, suočava s visokom nezaposlenošću i ogromnim budžetskim deficitom.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
