Njemačka je u posljednje dvije godine na pomoći Grčkoj zaradila 400 miliona eura. Tako barem na predizbornim skupovima u Grčkoj ovih dana tvrdi predsjednik socijaldemokratske PASOK stranke i donedavni grčki ministar financija Evangelos Venizelos. On to obrazlaže visokim kamatama koje vjerovnici naplaćuju od svojih dužnika. U ovom slučaju Njemačka od Grčke.
"Potpuna besmislica", odgovara Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanke.
"Grčka je od Njemačke dobila kredite pod posebnim uvjetima s kamatama koje ni u kom slučaju ne pokrivaju rizik koji iz tih kredita proizlazi", zaključuje Krämer.
Pritom se uopće ne računa na 100 milijardi eura koje su privatni vjerovnici (među kojima i mnogi njemački) oprostili Grčkoj.
Izjave nekih njemačkih političara, poput ministra financija Wolfganga Schäublea, kako Njemačka od Grčke naplaćuje kamate, Krämer vidi u dnevno-političkom svjetlu.
"Kada njemački ministar financija ove kamate prikazuje kao zaradu, onda to on čini kako bi umirio njemačke birače i kako bi odvratio pažnju od stvarne cijene grčkih dugova koja je u stvarnosti mnogo veća", kaže Krämer.
Rizici za Grčku i njezine vjerovnike su još visoki. Novi oprost dugova bi teško pogodio sve zemlje zone eura kao i Evropsku centralnu banku.
Ekonomist Commerzbanke je, kad je u pitanju financijska budućnost Grčke, manje optimističan nego ministar financija koji vjeruje u napredak u Ateni.
"Postoji opasnost da će države koje trenutno Grčkoj šalju novac u jednom trenutku zatvoriti slavinu nakon čega Grčka više neće moći plaćati svoje dugove", strahuje Krämer.
Jörg Krämer glavni ekonomist Commerzbanke
Njemački ministar financija naravno nerado govori o mogućnosti ovakvog razvoja događaja. On samo oprezno spominje mogućnost novih kredita za Grčku i nakon isteka aktualnog paketa.
Nakon svih paketa i zaštitnih kišobrana proteklih mjeseci i godina, spasitelji Grčke sada sve nade polažu u gospodarski rast ove zemlje. Prema ovoj računici bolja konjunktura će ubrzati vraćanje dugova.
No njemačka javnost smatra da bi Grci trebali učiniti više u vezi temljnih reformi državnih struktura te se pojačano okrenuti borbi protiv korupcije.
No u svakom slučaju, kako strahuju analitičari poput Alexandra Kritikosa s Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja, Grčka a time i cjelokupna zona eura, se neće tako brzo izvući iz dužničkog ropstva.
"Sve ako Grčkoj i uspije financirati i progurati inovacije i reforme one će tek za deset, petnaest godina početi skrbiti za dovoljno prigoda od poreza koji bi omogućili vraćanje dugova", zaključuje Kritikos.
