Trideset i četiri posto ispitanika kazalo je da je, kada se gleda na evropskoj razini, kriza "najveći izazov za sigurnost građana", 33 posto smatra da je to terorizam, te 21 posto organizirani kriminal. Ostali se boje siromaštva, ilegalne imigracije, korupcije, ekoloških problema, prirodnih i nuklearnih katastrofa te sigurnosti evropskih vanjskih granica.
Što se tiče prijetnji nacionalnoj sigurnosti, najviše građana boji se ekonomske i finansijske krize (33 posto), terorizma (25 posto), te siromaštva (24 posto). Daljnji problemi, kako ih vide građani, organizirani je kriminal, korupcija, ilegalna imigracija, sitni kriminal, prirodne katastrofe i cyber kriminal. Manji broj strahuje od nuklearnih katastrofa, vjerskog ekstremizma, ratova i građanskih ratova, te za sigurnost granica, prenijela je Hina.
Četrdeset posto Evropljana želi da EU učini više na polju borbe protiv tih prijetnji, a samo polovica smatra da je dovoljno učinjeno na nacionalnoj i evropskoj razini.
Evropska komisija, uz gore navedeno istraživanje Eurobarometra o tome kako se na razini EU-a i unutar pojedinih zemalja članica gleda na pitanje unutarnje sigurnosti, objavila i prvi godišnji izvještaj o strategiji unutarnje sigurnosti.
U izvještaju se navode problemi kojima bi u budućnosti trebalo posvetiti više pažnje i područja u kojima je postignut napredak.
Prvi problem je internet kao čimbenik olakšavanja raznih oblika kriminalnih aktivnosti i terorističke promidžbe. Drugo, navodi EK, učinak ekonomske krize znači da vlasti imaju manje resursa na raspolaganju za borbu protiv prijetnji unutarnjoj sigurnosti. Treće, nedavni događaji u evropskom susjedstvu, uključujući pozitivne demokratske promjene Arapskog proljeća, stvorile su veliki ljudski val i time značajni pritisak na evropske granice.
Kao područja u kojima je postignut napredak navode se borba protiv organiziranog kriminala, terorizma, upravljanja granicama i krizama i prirodnim katastrofama.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
