U obdaništvu u Pripyatu, mjestu udaljenom od Černobila samo nekoliko kilometara, po obdaništu su i dalje razbacane plastične kocke, plišani medvjedići i dječije knjige. Ipak, za razliku od drugih obdaništa, ovdašnje stvari su prekrivene debelim slojem bijele prašine i tako stoje netaknute skoro četvrt stoljeća. Ako se bolje zagledate, među njima ćete vidjeti i razbacane dječije gas maske.
Kao sa seta za film o apokalipsi
Nešto je prestrašno natjeralo ovu dječicu da pobjegnu iz tog naizgled nevinog kutka, a Pripyat je mjesto kao sa seta na snimanju filma o apokalipsi.
Ovaj grad je očigledan prizor astronomskih razmjera koje ima jedna nuklearna katastrofa. Sudbinu njegovih građana dijele mnogi Japanci dok se tamošnje vlasti bore sa vlastitim nevoljama zbog elektrane Fukushima.
Nakon što je 1986. eksplodirao reaktor 4 u Černobilu, kompletna populacija od 50.000 stanovnika Pripyata evakuisana je.
"Pripyat se smatrao jednim od najboljih mjesta za život u Sovjetskoj uniji", kazao je za AFP Nikolai Fomin, mladi Ukrajinac koji je doveo znatiželjnike u posjetu. "Smatrao se veoma sretnim mjestom. Imao je dobre kuće i škole, mnogo mladih porodica, a u prodavnicama ste mogli pronaći robu koje nije bilo svuda."
50.000 stanovnika pobjeglo pred nevoljom
Danas, drveće ovdje raste kroz asfalt dugih neurednih cesta, a trava izniče kroz pukotine između kolnika. Prozori stanova gledaju na ulice kao tamne oči bez kapaka.
"Sve je ovdje bilo novo i moderno", prisjeća se Fomin i o gradu govori kao o mladiću. "Pripyat je imao samo 16 godina kad je umro".
Rijetki posjetioci ovog mjesta dođu autobusima, opskrbljeni mjeračima radijacije, stalno brišu i peru ruke i potom odlaze. Osim njih, ovdje nikad nema nikoga.
"Dođu životinje, ali one se ne boje ljudi", kaže Fomin.
Gradski bazen odjekuje dok škripi slomljeno staklo i crijep pod nogama. Na sajmištu, koje je trebalo biti svečano otvoreno u maju 1986. i nikad nije korišteno, sada zahrđali autići stoje parkirani i nikad ne provozani.
Na glavnom trgu zahrđali sovjetski srp i čekip gledaju na Dom kulture. U stražnjoj prostoriji i dalje su Lenjinovi plakati pripremljeni za paradu planiranu za 1. maj, ali nikad iskorišteni.
Troškovi stotine milijardi dolara
Troškovi preseljenja ljudi, popravke oštećenog reaktora, čišćenja elektrane, praćenja nivoa radijacije i drugih poslova za Ukrajinu su bili ogromni. Čak i danas pet posto godišnjeg budžeta otpada na Černobil, uključujući i plaćanje malih iznosa, poznatih kao "novac za pogreb", kojima se pomaže ljudima u zagađenim područjima da kupe čistu hranu.
Bjelorusija i Rusija ovom katastrofom također su značajno pogođene. Zajedno sa Ukrajinom preselile su više od 330.000 ljudi.
Do 2005. direktni i indirektni troškovi iznosili su stotine milijardi dolara.
U odnosu na ljudske žrtve i radioaktivno zagađenje, Fukushima se zasad ne može ni izdaleka porediti sa Černobilom, ali kako je i dalje nepoznato koliko će trajati čišćenje te nuklearke, teško je unaprijed upoređivati. Ipak, sigurno je da će se posljedice dešavanja u Japanu osjećati još decenijama.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
