{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Godišnjica rušenja Sadama Huseina

F
9.4.2007. u 18:17
0
0
Godišnjica rušenja Sadama Huseina
0
Godišnjica rušenja Sadama Huseina
Trg al-Firdos u centru Bagdada gdje je nekada bio Sadamov kip
Prije četiri godine na današnji dan okončana je vladavina Sadama Huseina kada su američke trupe prodrle u središte Bagdada, zauzele predsjedničku rezidenciju, ali bez njenog stanara. Njega su pronašle tek nekoliko mjeseci kasnije, te je time američki predsjednik George Bush junior završio ono što je započeo njegov otac deset godina ranije, izvještava DW.
Za razliku od oca, koji je za svoj ratni pohod uzeo iračku invaziju na Kuvajt, sin Bush je kao razlog rata naveo oružje za masovno uništavanje koje nikad nije pronađeno.

”Ako irački režim želi mir, mora se odmah i bezuvjetno odreći daljnje proizvodnje svih vrsta oružja za masovno uništavanje kao i raketa dugog dometa i uništiti to oružje. Ukoliko irački narod želi mir, mora odmah prekinuti podržavati terorizam i pomoći u borbi protiv njega, na što su se obavezale sve države prema rezolucijama Ujedinjenih naroda”, govorio je Bush.

Sedmicu dana kasnije Saddam Hussein je signalizirao spremnost da inspektorima Ujedinjenih naroda dopusti da uđu u Irak. U novembru 2002. zato je prihvaćena UN-ova Rezolucija 1441, prema kojoj je Irak u roku od trideset dana trebalo da preda traženo oružje.

Irak je to prihvatio, tamo su doputovali novi inspektori koji su čak prvi put mogli pretražiti i palače Saddama Husseina, a 7. decembra 2002. UN je objavio prvi izvještaj o programu razoružavanja Iraka.

Sjedinjene Države su zamjerile da je izvještaj nepotpun te da saradnja Iraka nije dovoljna. Po nalogu američkog predsjednika tadašnji ministar vanjskih poslova Colin Powell je povećao pritisak u Vijeću sigurnosti UN-a.

”Kolege, vrijeme je da Vijeće sigurnosti pošalje jasnu poruku Saddamu kako nećemo dopustiti da nas on zavarava svojom taktikom. Niko ne želi rat, međutim, jasno je da je taj ograničeni napredak koji smo vidjeli, tih nekoliko malih bitnih promjena, da je do njih zapravo došlo samo zato što je spremna velika vojna sila. Nacije koje su spremne ugroziti živote svojih mladih muškaraca i žena kako bi svijet oslobodile tog opasnog oružja”, kazao je Powell.

Na Azorskim otocima 16. marta 2003. sastali su se američki predsjednik Bush, britanski premijer Blair i španski premijer Aznar. Oni su Saddamu Husseinu dali rok od 24 sata u kojem je trebalo ili da preda oružje ili ode u izgnanstvo.

Irački diktator je to odbio. Četiri dana kasnije počeo je rat koji je nakon nepunea tri sedmice okončao vladavinu Saddama Husseina.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: