Suđenje još nije počelo
0

Godina dana od hapšenja Karadžića

Sarajevo-x.com
Foto: AFP/Pool/File
Foto: AFP/Pool/File
Nakon tačno godinu dana od hapšenja Radovana Karadžića u Beogradu, datum početka suđenja, koje mnogi nazivaju najvažnijim suđenjem za ratne zločine u novijoj povijesti, još nije poznat.

Donedavno se razmatralo da suđenje Karadžiću počne krajem augusta, ali je sudija Iain Bonomy na statusnoj konferenciji početkom jula rekao da je realniji termin nekada u septembru, ne preciziravši datum.

Dr. Dennis Gratz, pravni ekspert iz Sarajeva, smatra da činjenica da suđenje Karadžiću još uvijek nije počelo govori o “mogućnosti da je Haški tribunal nespremno dočekao hapšenje”.

“Činjenica je da Karadžić iskorištava statut, jer njemu je jednostavno data mogućnost da produžava i odužava datum početka suđenja, i jasno je da je to problem Suda. Činjenica da godinu dana teku pripreme jeste samo njegova zasluga i tome se mora stati u kraj”, dodao je Gratz.

Prva optužnica protiv Karadžića, ratnog predsjednika Republike Srpske, podignuta je u julu 1995., a izmjene su rađene već u novembru iste godine. Kasnije su izmjene unošene 2000. godine, te potom 2008., da bi sadašnju verziju Tužilaštvo predalo 22. maja 2009. godine.

Tužilaštvo u Haagu smatra da je Karadžić odgovoran za genocid u 10 bosanskohercegovačkih općina, te u Srebrenici, i udruženi zločinački poduhvat i zločine počinjene u 27 općina, s posebnim osvrtom na opsadu Sarajeva.

Senida Karović, predstavnica Udruženja civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, za BIRN – Justice Report tvrdi da su članovi njenog udruženja “totalno razočarani” činjenicom da datum početka suđenja Karadžiću još uvijek nije određen.

“Razmišljam da je u Haagu njemu kao u hotelu, da mu se daje sve što traži, a to je previše. Ispade kao da je Haag nagrada, obrnula se situacija – kao da smo mi dželati, a zločinci da su žrtve. Oni su uradili zlo koje nema cijene, niti procjene, ljudski um to ne može ni shvatiti, toliki zločin, a sada im se daju kojekakvi saradnici i troši vrijeme”, dodaje Karović.

Karadžić je u više navrata odbio da se izjasni o navodima optužnice, ocijenivši da “Sud u Haagu nema pravo” da mu sudi. Insistirao je da obori pravo Tribunala da mu sudi, i to na osnovu navodnog sporazuma iz 1996. godine.

“Moram da kažem da sam 1996. godine, odnosno moji predstavnici su dobili od Richarda Holbrookea i SAD-a ponudu prema kojoj je trebalo da učinim neke gestove i povučem se iz javnog života, a on će ispuniti svoje obaveze. To je bilo potpuno u ime SAD-a, a ne u privatno ime Holbrookea. Moja obaveza je bila da se povučem iz javnog, pa čak i književnog života”, rekao je Karadžić na statusnoj konferenciji 31. jula prošle godine.

Richard Holbrooke je bio izaslanik za Balkan u vrijeme američkog predsjednika Billa Clintona. Navode o njegovom dogovoru s Karadžićem više puta je demantovao američki State Department, pa i sam Holbrooke.

Konačno, Sudsko vijeće je donijelo odluku po kojoj “moguće postojanje” ovog dogovora ne utiče na daljnje suđenje, jer “nije obavezujuće za Haški tribunal”. Karadžić se žalio na nju, i još uvijek se očekuje konačan odgovor Tribunala.

Pravni ekspert dr. Dennis Gratz vjeruje kako “postojanje dogovora s bilo kakvim američkim izaslanikom jeste irelevantno za optužnicu”.

“Niti jedna tačka optužnice prema međunarodnom krivičnom pravu ne može se osporiti nekakvim dogovorom s Holbrookeom. To što je dogovoreno – ako je – potpuno je irelevantno za suđenje i sam tok suđenja”, pojašnjava Gratz.

Na jednoj od statusnih konferencija, tužilac Alan Tiger je najavio da bi Haškom tužilaštvu trebalo oko 490 sati da izvede sve predviđene dokaze i sasluša više od 150 svjedoka. Karadžić je pak najavio da planira negirati sve navode optužnice tvrdeći da nije “planirao, naređivao ili na bilo koji način poticao ili podsticao zločine za koje se optužuje”.

“Dr. Karadžić namjerava da se brani s poštovanjem i dostojanstvom. Ako zakon bude primijenjen na pravedan način, i ako na vidjelo izađe sva istina o dešavanjima u Bosni, on je siguran da će Sudsko vijeće zaključiti da nije kriv”, stoji na kraju podneska koji je Tribunalu upućen krajem juna ove godine.

Gratz također vjeruje kako će suđenje Karadžiću biti najvažnije za Bosnu i Hercegovinu.

“Njegovo suđenje, kao političkom vođi i vrhovnom vojnom poglavaru, odredit će karakter rata koji je vođen u BiH”, zaključio je Gratz.