{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Glavni haški tužitelj će održati konferenciju za novinare

F
30.7.2008. u 09:31
0
0
Glavni haški tužitelj će održati konferenciju za novinare
0
Glavni haški tužitelj će održati konferenciju za novinare
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u srijedu je potvrdio da je haški optuženik Radovan Karadžić u pritvoru ICTY-a.
"Radovan Karadžić danas je prebačen u pritvor suda nakon što je bio u bijegu više od 13 godina", navodi se u saopćenju objavljenom odmah nakon njegovog dolaska u pritvor.

Haški sud dodaje da će se termin Karadžićevog prvog pojavljivanja pred sudom utvrditi naknadno.

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, optužen za genocid u Bosni i Hercegovini, uključivši pokolj u Srebrenici te za teroriziranje Sarajeva i brojne logore, nakon 13 godina bijega u srijedu ujutro stigao je u pritvor Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.

Zrakoplov kojim je izručen iz Srbije sletio je u rotterdamsku zračnu luku oko pola sedam ujutro. Nakon toga u zgradu zatvora Haškog suda u Scheveningenu stigla su dva kombija sa zatamnjenim staklima i jedan helikopter pa nije jasno kojim je prijevoznim sredstvom Karadžić prebačen u pritvor.

Karadžić je u srijedu nešto prije četirisata odveden iz beogradskog pritvora u zračnu luku odakle je prebačen u Nizozemsku. Odluku o njegovu izručenju potpisala je srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović.

Karadžić je prema srbijanskom Nacionalnom savjetu za sigurnost uhapšen u ponedeljak, 21. jula u Beogradu gdje se skrivao pod lažnim identitetom alternativnog iscjelitelja Dragana Davida Dabića.

Njegov braniteljski tim, koji tvrdi da je Karadžić uhapšen tri dana ranije i držan na tajnoj lokaciji, pokušao je odgoditi izručenje skrivanjem informacije o eventualnom podnošenju žalbe na odluku o izručenju tvrdeći da sud mora čekati na dostavu žalbe koja je mogla biti upućena i iz inozemstva.

Po dolasku u pritvor Karadžić će proći postupak utvrđivanja identiteta, bit će mu predana optužnica i obavit će se liječnički pregled.

Haški sud zakazat će termin njegova prvog pojavljivanja radi izjašnjavanja o krivnji. Prema dosadašnjoj praksi to će se ročište održati unutar dana ili dva od dolaska u pritvor. Njegovi branitelji već su najavili da će Karadžić iskoristiti procesnu mogućnost da se ne izjasni o krivnji odmah na prvom pojavljivanju pred sudom nego u idućih 30 dana. Ukoliko se u tom vremenu ipak ne izjasni o krivnji sud će evidentirati kao da se izjasnio da se ne osjeća krivim. Karadžić će, prema najavama njegovih branitelja, tražiti da se u Haagu brani sam.

Prema najavama tužiteljstva medijima će se povodom Karadžićeva izručenja oko 12 sati obratiti glavni haški tužitelj Serge Brammertz.

Prvu optužnicu protiv Karadžića i vojnog vođe bosanskih Srba Ratka Mladića haško je tužiteljstvo podiglo još 25. jula 1995. u kojoj ih je teretilo za zločine u čitavoj BiH, uključivši višegodišnje teroriziranje i ubijanje stanovnika Sarajeva i logore u kojima su stradale hiljade ljudi, a drugom optužnicom podignutom 16. novembra 1995. optuženi su za srebrenički genocid.

Nakon toga 31. maja 2000. tužiteljstvo je objedinilo sve optužbe u jednu optužnicu i zasebno optužilo Karadžića i Mladića kako bi se postupci mogli voditi odvojeno ukoliko samo jedan dođe do Haaga.

Karadžić je tada optužen po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti po ukupno 11 tačaka optužnice - dvije za genocid, pet za zločine protiv čovječnosti, jednu za teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. i tri za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Prema toj optužnici Karadžić, djelujući individualno ili u suradnji s drugima među ostalim s tadašnjim visokopozicioniranim političarima Republike Srpske Momčilom Krajišnikom i Biljanom Plavšić, tijekom rata u BiH od 91. do 95. sudjelovao je u zločinima čiji je cilj bio kontrola nad onim područjima Bosne i Hercegovine koja su proglašena dijelom "Republike Srpske". Da bi postiglo taj cilj, vodstvo bosanskih Srba, uključujući Radovana Karadžića, progonom, ubijanjem, terorom, logorima i deportacijama osiguralo je fizički nestanak ili odlazak nesrpskog stanovništva.

U toj se optužnici ne navodi udruživanje u udruženi zločinački pothvat jer je taj koncept kasnije uveden na Haškom sudu. Tužiteljstvo je već najavilo da preispituje optužnicu u formi u kojoj je napisana prije osam godina.

Područja u Bosni i Hercegovini na kojima su prema optužnici počinjeni ti zločini uključuju područje srebreničke enklave, Sarajeva, Bijeljine, Prijedora, Bosanske Posavine i brojnih drugih mjesta.

Za dio tih zločina već su pred Haškim sudom izrečene pravomoćne ili prvostepene presude uključujući i one protiv troje tadašnjih vodećih političara - Biljane Plavšić koja je priznanjem krivnje i nagodbom dobila 11 godina i Momčila Krajišnika koji je nepravomoćno dobio 27 godina za ratne zločine i Radoslava Brđanina koji je dobio 30 godina za zločine u Bosanskoj krajini.

Zapovjednik Drinskog korpusa general Radislav Krstić za sudjelovanje u srebreničkom genocidu dobio je 35 godina, a zapovjednik Romanijskog korpusa general Stanislav Galić za teror Sarajeva dobio je kaznu doživotnog zatvora.

Presude su izrečene i brojnim zapovjednicima i čuvarima logora od Omarske, Keraterma preko Foče do Luke u Brčkom te lokalnim dužnosnicima Republike Srpske poput Karadžićeva kolege liječnika Milomira Stakića koji je dobio 40 godina za zločine na području Prijedora.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: