"Prihvatanje rezolucije koja bi sadašnji status stalne posmatračke misije Palestine promijenila iz entiteta u posmatračku državu nečlanicu, bit će historijski trenutak u borbi palestinskog naroda i u historiji UN-a", rekao je stalni palestinski posmatrač Rijad Mansur novinarima u New Yorku.
Glasanje je zakazano za četvrtak, na 65. godišnjicu rezolucije kojom je Generalna skupština ukinula britanski mandat nad Palestinom i ozakonila podjelu na dvije države, Izrael i Palestinu. Međutim, Palestinci su takvu rezoluciju odbacili i zaratili s Izraelom te sve do danas ostali bez države.
Do sada su 132 države priznale palestinski teritorij kao suverenu državu, pa potrebnih 97 glasova u Generalnoj skupštini (193 zemlje) vjerovatno nije upitno. Palestinci su računali na 116 glasova prije rata u Gazi prošle sedmice, a sada se boje da bi se neke zemlje mogle suzdržati, piše američki časopis The Nation. Većina analitičara, međutim, smatra da će zahtjev proći.
U srijedu su Francuska, Španija, Danska, Norveška i Švicarska javno objavile da će podržati palestinski prijedlog.
Nacrt rezolucije poziva na uspostavu "nezavisne Palestine, suverene, demokratske, održive države koja graniči s Izraelom u miru i sigurnosti, na osnovu granica prije 4. juna 1967."
Glasanju će prisustvovati palestinski predsjednik Mahmud Abas koji je zadnjih mjeseci bio izložen snažnom pritisku Izraela i Sjedinjenih Država da odgodi glasanje. Izrael i SAD isticali su da je prijedlog jednostran i da je dogovor o palestinskoj državi moguć jedino kroz direktne izraelsko-palestinske pregovore.
Zbog toga tekst rezolucije sadrži odredbu koja poziva obje strane da čim prije nastave pregovore, što je u obraćanju predstavnicima 27 članica Evropske unije naglasio i Abas kazavši da su pregovori njegov "prvi, drug i treći prioritet".
Američki kongres zaprijetio je ukidanjem finansiranja palestinske vlasti, odnosno nekih 200 miliona dolara koje je Washington obećao unaprijedi li Palestina svoj status u UN-u. Moguć je i američki prekid finansiranja bilo koje UN-ove agencije kojoj bi Palestinci mogli pristupiti kada se njihov status unaprijedi.
Washington je prestao finansirati UNESCO kada je ta UN-ova agencija za kulturu prihvatila Palestinu kao 195. članicu. Dva američka zakona iz 1990., i 1994., brane SAD-u finansiranje bilo koje UN-ove agencije koja prihvati Palestinu kao državu članicu.
Izrael je zaprijetio da će zadržati porez koji prikuplja za palestinsku vlast. Međutim, uprkos prijetnjama, Abas nije odustao.
"Cilj je spasiti rješenje o dvjema državama diplomatskim, mirnim i demokratskim metodama, a oni koji neće podržati tekst te rezolucije mogli bi, svjesno ili nesvjesno, podržati opciju rata i uništenja, dok oni koji budu glasali za rezoluciju bit će na strani mira", rekao je Mansur.
"Upravo je nedavni izraelski sukob s palestinskim pokretom Hamasom u Gazi ukazao na potrebu da se stvari pokrenu i palestinsko je vodstvo svjesno da mora pregovarati", naglasio je Mansur.
Hamas, koji nadzire Gazu, dosad se protivio diplomatskoj akciji palestinske vlasti u UN-u, ali u nedjelju je šef Hamasa Halid Mešal telefonirao Abasu i najavio da je podržava.
Novim statusom Palestinci neće u UN-u imati pravo glasa, ali će moći pristupiti u njegove brojne agencije.
Neke su zemlje izrazile bojazan da bi podizanje palestinskog statusa u UN-u omogućilo palestinskoj vlasti da podigne tužbu protiv Izraela pri Međunardonom kaznenom sudu (ICC).
"Novi status ne znači da će Palestinci pohrliti svemu što je vezano uz UN te ako se Izrael bude ponašao u skladu s međunarodnim zakonom, niko ga neće tužiti", rekao je Mansur.
"Međutim, bude li Izrael kršio rezolucije Vijeća sigurnosti, primjerice nastavkom gradnje naselja - ratnim zločinom u skladu s Međunarodnim kaznenim sudom i Rimskim statutom", tada će Palestinci poduzeti korake, rekao je on.
Palestinci su prošle godine tražili status punopravne zemlje članice UN-a, ali kako je to procedura koja mora proći kroz Vijeće sigurnosti, njihov je zahtjev propao zbog američke prijetnje vetom.
