{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Film "Carlina lista" na festivalu u New Yorku

F
21.6.2007. u 13:25
0
0
Film "Carlina lista" na festivalu u New Yorku
0
Film "Carlina lista" na festivalu u New Yorku
Del Ponte
U New Yorku se ove i naredne sedmice održava godišnji filmski festival koji organizira Human Rights Watch. Na ovogodišnjem festivalu predstavljeni su filmovi koji prikazuju potragu za pravdom za žrtve ratnih zločina, zagovaraju promjenu u Darfuru mirnim putem, i istražuju povezanost između ljudskih prava i zaštite okoline.
Ovogodišnji festival je imao i neke specijalne goste.
Jedan od filmova koji je publiku podigao na noge i dobio glasne ovacije je dugometražni dokumentarni film "Carlina" lista, režisera Marcela Schupnbacha, sniman 2005. godine, a koji prati glavnu tužiteljicu Haškog tribunala u njenoj neumornoj potrazi za pravdom.

U Haagu, u napetosti u kojoj sve sliči na igru pokera, jedna od žena sa najboljim mjerama osiguranja na svijetu, Carla del Ponte i njen najbliži tim su u potrazi za ozloglašenim počiniteljima zločina protiv čovječnosti, osobito Radovanom Karadžićem, Ratom Mladićem i Antom Gotovinom. A vrijeme ističe: njen mandat glavne haške tužiteljice se završava polovinom septembra ove godine. U stalnom pokretu između Haaga, New Yorka, Zagreba, Beograda i Washigntona, oko kamere bilježi njenu utrku s vremenom u potrazi za pravdom.

Nakon prikazanog filma, koji je u utorak doživio svoju njujoršku premijeru, Carla del Ponte se družila s publikom i odgovarala na pitanja. Ona je iskoristila priliku da istakne da ima 400 suradnika, koji joj pomažu u potrazi za pravdom, i da takva vrsta posla nema radno vrijeme - da se ponekad radi i 48 sati uzastopno. Većina pitanja publike se ipak odnosila na ratne zločince koji se još uvijek nalaze na slobodi, što je tema kod koje gospođa Del Ponte nije ni ovaj put mogla sakriti razočarenje.

Mladić i Karadžić su još uvijek na slobodi usprkos svim našim putovanjima, susretima, strategijama, koje svakodnevno mijenjamo. Radno mjesto tužitelja je u uredu i sudnici, i on se obično ne sastaje s premijerima, predsjednicima i političkim ličnostima. Zbog nezavisnosti tužitelja, uvijek se ističe da on ne treba imati kontakta s političkom sferom. Međutim tužitelju jednog međunarodnog suda je potrebna politička podrška - ja nisam imala sudsku policiju da traži i hapsi optužene, ne, ja sam morala primorati zemlje da vrše potragu i hapse odbjegle optuženike, da nalaze svjedoke ili dokumente. A za sve to mi je bila potrebna pomoć međunarodne zajednice, jer države bivše Jugoslavije nisu bile spremne sarađivati s nama. Stoga sam pola svog vremena kao glavne tužiteljice provela informirajući i ubjeđujući vlade da nam je potrebna pomoć EU i Washingtona.

Ono što je glavno je informirati i ubijediti vlade da pravda mora biti zadovoljena, zbog žrtava. Zašto imamo toliko problema? Jer se politika miješa u naš posao. U zemljama bivše Jugoslavije, naprimjer, uvijek su bili nekakvi izbori, u Beogradu, Sarajevu, lokalni, administrativni, i uvijek su nam govorili: eh, sada ne možemo jer je politički osjetljiv moment. Stoga je važna neumorna potraga za pravdom, kaže Carla del Ponte.

Del Ponte je u ponedjeljak pred Vijećem sigurnosti izjavila da je, i pored svih uspjeha, neuspjeh da se uhapse Mladić i Karadžić ostavio, kako je istakla, stalnu mrlju na rad tribunala.

Karadžić i Mladić su bili u BiH, slobodno su se kretali Palama, ali je NATO tada odlučio: Ne, nećemo ih uhapsiti, jer ne želimo proteste, ne želimo nasilje itd, itd. 1998. su počeli govoriti: e, da, to bi sada trebalo biti učinjeno. Ali se tada već Mladić krio u Srbiji, a Karadžić, ko zna, vjerovatno u planinama ili pravoslavnim manastirima. I od tada: ništa! Zašto? Mladić je u Srbiji gdje sve do 1. juna ove godine nije bilo političke volje da se to uradi. Sve koji su se do sada predali, vlada je primorala na dobrovoljnu predaju, jer bi hapšenje bilo politički nezgodno. Karadžić se kretao između RS-a, Crne Gore i Srbije, i glavna aktivnost službe sigurnosti u Crnoj Gori je bila da nam uvijek govori: a, ne, Karadžić nije u Crnoj Gori, sve smo pretražili.

Ako je istina, a vjerovatno jeste, da se Karadžić krije u manastirima, onda će ga vjerovatno biti veoma, veoma teško naći. Ako znate kako izgledaju manastiri na Balkanu, onda ćete znati da je tamo nemoguće naći nekoga koga tražite. Karadžić se vjerovatno premješta s mjesta na mjesto. A ja se ipak fokusiram na Mladića, jer je nova vlada u Beogradu konačno izrazila volju da u potpunosti sarađuje s nama. Oni su izručili Tolimira i Đorđevića i mislim da bi sljedeći trebao biti Mladić.

Što se tiče navoda da je nekad možda došlo do dogovora Sjedinjenih Država o nehapšenju Karadžića, Carla del Ponte kaže:

Bilo bi veoma privlačno imati priču o dogovoru između Sjedinjenih Država i Karadžića, jednostavno kako bi se opravdala činjenica da on nije uhapšen. To smo istraživali, ali nismo pronašli nikakve elemente koji bi to podržali. Ja kao tužiteljica radim s dokazima, i za to nije uopće bilo nikakvih dokaza.

Pokušali smo pronaći bankovne račune Karadžića ili onih koji ga štite, ali nismo pronašli puno informacija. Neke koje smo primili je da je Karadžić primao novac od mreža organiziranog kriminala, osobito kartela droge, ali ne znam da li je to istina. Vjerujem da on dobija novac i od pojedinaca koji ga smatraju herojem, kaže Carla del Ponte.

Njujorška publika je željela znati da li je gospođa del Ponte postigla ikakav sporazum s Beogradom vezano za objavljivanje dokumenata u tužbi BiH protiv Srbije i da li su ti dokumenti mogli izmijeniti ishod presude Međunarodnog suda pravde.

Nisam postigla nikakav dogovor sa Srbijom. Po našim pravilima, države mogu zatražiti zaštitne mjere nad nekim dokumentima, osobito ako se radi o prijetnji sigurnosti te zemlje. Mi takav zahtjev možemo prihvatiti ili odbiti. Ne znam da li su ti dokumenti mogli izmijeniti presudu Međunarodnog suda pravde, ali vam mogu reći da od nas nije niko sa Međunarodnog suda pravde zatražio dokumenta. Ona su u Beogradu, i njihovo postojanje nije tajna, prenio je Glas Amerike.

Del Ponte ističe da Hrvatska nakon hapšenja Gotovine u potpunosti sarađuje s Tribunalom, ali da su imali problema s dobijanjem dokumenata koji se tiču suđenja Gotovini. Ipak problem je sada, kako kaže, riješen.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: