Ovogodišnji rekordni rod usjeva i skorašnji pad cijena hrane ne bi trebalo da izaziva "lažni osjećaj sigurnosti", ističu u FAO-u, prenio je Reuters.
Sjedinjene Države bi u prvoj polovini 2009. trebalo da sazovu svjetski samit o prehrambenoj sigurnosti, da bi se postigao široki konsenzus o definitivnoj eliminaciji gladi u svijetu, predložio je glavni direktor FAO-a Jacques Diouf.
Na tome samitu trebalo bi da budu dogovorena ulaganja od 30 milijardi dolara u ruralnu infrastrukturu i povećanje produktivnosti u sektoru poljoprivrede zemalja u razvoju, sve sa ciljem udvostručenja proizvodnje hrane i ostvarenja prehrambene sigurnosti za devet milijardi ljudi, koliko će ih živjeti na zemlji 2050. godine.
"Taj samit bi također trebalo da postavi temelj novog sistema trgovine poljoprivrednim proizvodima, koji bi omogućio pristojan život poljoprivrednicima i razvijenih i zemalja u razvoju", rekao je Diouf.
Ovogodišnji globalni rod žitarica dostići će rekordne 2,242 milijarde tona, uključujući 677 miliona tona pšenice i bit će dovoljan da podmiri kratkoročne potrebe potrošnje i popuni ispražnjene zalihe, predviđa FAO.
Ali finansijska kriza će vjerovatno pogoditi i sektor svjetske poljoprivrede, što može izazvati novi skok cijena hrane naredne godine, prouzrokujući još težu krizu u sektoru hrane od one koja je zabilježena donedavno, navedeno je u najnovijem godišnjem izvještaju FAO-a o izgledima svjetskog tržišta hrane.
U ovom sektoru vlada neizvjesnost jer su cijene poljoprivrednih proizvoda hirovite, a mogućnosti podizanja kredita smanjene, što može znatno da ugrozi poljoprivrednu proizvodnju u sezoni 2008/2009. i dovede do novog rasta cijena u sezoni 2009/2010., upozorava jedna od autorica spomenutog izvještaja Consumption Klape.
Osim toga, smanjena kupovna moć mogla bi umanjiti tražnju i dovesti do pada potrošnje hrane, naročito u siromašnim zemljama, povećavajući broj gladnih sa sadašnjeg nivoa od 923 miliona, upozorava FAO.
Posljedica bi bile manje investicije u poljoprivredni sektor i pogoršani kreditni uvjeti, što bi dugoročno pogodilo poljoprivrednu proizvodnju, naročito u zemljama u razvoju.
Svjetske cijene žitarica opale su za preko 50 posto u odnosu na nedavne najviše vrijednosti, ali troškovi inputa, kao što su energenti i đubrivo, su i dalje visoki i farmeri u svijetu su već počeli da smanjuju površine koje će zasijati za rod iz naredne sezone.
Procjenjuje se da će u EU površine pod pšenicom za rod narednog ljeta biti manje za oko dva posto, a manja sjetva hljebnog žita predviđa se i za SAD.
Ukoliko se iduće godine zaista znatnije smanji svjetska produkcija hrane, ponovo je moguće da ona bude uzrok pobuna i nestabilnosti, opominje FAO.
Usprkos opadanju svjetskih cijena hrane i troškova prijevoza, računa se da će ovogodišnji ukupni trošak uvoza hrane biti za 23 posto veći nego 2007. dostižući 1,019 milijardi dolara, a najveći teret povećanih troškova uvoza snosit će zemlje u razvoju.
